Digitalni obrazovni sadržaj iz mobilne robotike. Šest modula vodi od pitanja što je robot, preko toga kako se giba i čime mjeri okolinu, do toga kako zna gdje je i kako sam odabire put do cilja.
Moduli se čitaju redom; svaki se oslanja na pojmove uvedene u prethodnome.
Odakle riječ robot i što se pod njom danas podrazumijeva, kako je područje nastalo i kojim se mjerilima roboti dijele. Uvodi se razlika između nepokretnoga manipulatora i mobilnoga robota, objašnjava se što znači autonomija i gdje mobilni roboti danas rade — od skladišta i bolnica do polja i kućanstva.
Kako se robot uopće giba. Obrađuju se zahtjevi na kretanje i mjerila po kojima se izvedbe uspoređuju, hodajući roboti i stabilnost s dvjema, četirima i šest nogu, roboti na kotačima s podjelom kotača i pogona te zračni roboti i njihove konfiguracije.
Veza između onoga što rade kotači i onoga kamo robot ide. Kinematički modeli i ograničenja pojedinih vrsta kotača, izravna i obratna kinematika diferencijalnoga pogona, stupanj mobilnosti i upravljivosti te pitanje holonomnosti i dosežnoga prostora.
Čime robot mjeri sebe i okolinu. Podjela osjetila na unutarnja i vanjska, enkoderi i odometrija, osjetila smjera, ubrzanja i inercije, daljinomjeri od ultrazvučnoga do laserskoga te osnove računalnoga vida i njegova mjesta u sustavu.
Kako robot odgovara na pitanje gdje sam. Izazovi lokalizacije i nakupljanje pogreške, vrste karata prostora, lokalizacija na temelju oznaka u prostoru te izrada karte za navigaciju u zatvorenome i na otvorenome prostoru.
Od karte do gibanja. Kompetencije za navigaciju i odnos planiranja i reagiranja, metode planiranja putanje pretraživanjem grafa i potencijalnim poljima, izbjegavanje zapreka u hodu te slijeđenje isplanirane putanje i podešavanje točnosti.
Sadržaj je namijenjen polaznicima strukovnoga obrazovanja u robotici, mehatronici i elektrotehnici, studentima tehničkih veleučilišta i fakulteta te svima koji u radu dolaze u dodir s vozilima koja se gibaju sama — u skladištu, u proizvodnoj hali, u poljoprivredi ili u zraku.
Predznanje koje se pretpostavlja skromno je: osnove fizike gibanja, poznavanje pojma napona i struje te snalaženje u koordinatnome sustavu. Trigonometrija se koristi, ali se svaki izraz uvodi na mjestu na kojem zatreba. Programiranje nije uvjet; ondje gdje se spominje, objašnjava se što algoritam radi, a ne kako se piše.
Za rad uz sadržaj nije potreban robot. Gdje je zgodno imati pristup platformi ili simulatoru, to je u tekstu izričito navedeno, a zadatci su postavljeni tako da se veći dio može odraditi i bez njih — na skici, na proračunu i na mjerenju.
Svaka jedinica otvara popisom Moći ću, pa slijedi sadržaj po odjeljcima s interaktivnim prikazima, a završava provjerom znanja. Provjera nije ocjena nego povratna veza: odgovor se zaključava nakon prvoga klika i uz njega stoji obrazloženje zašto je točan.