MODUL 2 · NORMIZACIJA I OSNOVNA PRAVILA TEHNIČKOG CRTANJA
Nastavna jedinica 2.2
Formati i mjerila tehničkih crteža
Kako nastaje niz formata A iz lista površine jednog četvornog metra, što sve nosi normirani list crteža (okvir, rubovi, središnje oznake, polja za orijentaciju, zaglavlje) i kako se crtež presavija na A4. Mjerila po ISO 5455 i pravilo kojim se za zadani predmet biraju mjerilo i najmanji prikladan format.
- izvesti dimenzije formata niza A iz površine i omjera stranica
- opisati okvir, rubove, središnje oznake i polja za orijentaciju na listu crteža
- presaviti crtež većeg formata na veličinu A4 sa zaglavljem na vidljivoj strani
- razlikovati mjerila povećanja, smanjenja i naravno mjerilo i ispravno ih označiti
- primijeniti pravilo izbora: najprije mjerilo prema čitljivosti, zatim najmanji format
- izračunati najmanji format i najveće mjerilo za zadane dimenzije predmeta i broj pogleda
Niz formata A: kako nastaju dimenzije lista
Tehnički crteži izrađuju se na listovima normiranih veličina. Osnovni niz je niz A, zajednički uredskom papiru (ISO 216) i listovima tehničkih crteža (ISO 5457). Cijeli niz izvodi se iz samo dva uvjeta. Prvo: format A0 ima površinu od jednog četvornog metra. Drugo: omjer kraće i dulje stranice je 1 : √2, i taj omjer ostaje isti kada se list prepolovi po duljoj stranici.
Iz tih uvjeta slijedi izvod. Ako je kraća stranica a, a dulja b = a · √2, površina je a · b = a² · √2 = 1 m². Odatle je
a = 1 / ⁴√2 m ≈ 0,8409 m b = ⁴√2 m ≈ 1,1892 m
što zaokruženo na milimetre daje A0 = 841 × 1189. Svaki sljedeći format dobiva se polovljenjem: dulja stranica novog formata jednaka je kraćoj stranici prethodnog, a kraća je polovica dulje stranice prethodnog, zaokružena na cijeli milimetar prema dolje. Tako iz 841 × 1189 nastaje A1 = 594 × 841, zatim A2 = 420 × 594, A3 = 297 × 420 i A4 = 210 × 297. Površina se svakim korakom prepolovi: A4 ima 1/16 m², tj. 0,0625 m². Zbog omjera 1 : √2 crtež se s jednog formata na susjedni povećava ili smanjuje za faktor √2 ≈ 1,41 odnosno 1/√2 ≈ 0,71 bez promjene rasporeda i bez praznih pruga.
| Format | Obrezani list (mm) | Površina (m²) | Crtaće polje unutar okvira (mm) | Polja za orijentaciju |
|---|---|---|---|---|
| A0 | 841 × 1189 | 1 | 821 × 1159 | 16 × 24 |
| A1 | 594 × 841 | 0,5 | 574 × 811 | 12 × 16 |
| A2 | 420 × 594 | 0,25 | 400 × 564 | 8 × 12 |
| A3 | 297 × 420 | 0,125 | 277 × 390 | 6 × 8 |
| A4 | 210 × 297 | 0,0625 | 180 × 277 | 4 × 6 |
Površine su zaokružene; stvarne vrijednosti zbog zaokruživanja stranica na milimetre neznatno odstupaju. Crtaće polje u tablici izračunato je uz okvir 20 mm od lijevog i 10 mm od ostalih rubova. Za vrlo duge predmete postoje i izduženi formati (npr. višekratnici kraće stranice A3 ili A4), ali se oni koriste rijetko; bolje rješenje najčešće je prekinuti pogled.
Okvir, rubovi i središnje oznake
List crteža nije samo pravokutnik papira. ISO 5457 razlikuje neobrezani list (veći, s oznakama za rezanje) i obrezani list konačnih dimenzija iz tablice. Unutar obrezanog lista crta se okvir punom crtom debljine najmanje 0,7 mm. Okvir je od lijevog ruba udaljen 20 mm, a od gornjeg, desnog i donjeg 10 mm. Širi lijevi rub služi za uvezivanje ili ulaganje u registrator, pa ga nikad ne treba popunjavati crtežom ni tekstom.
Na sredini svake stranice lista crtaju se središnje oznake: kratke debele crte koje počinju na rubu obrezanog lista i prelaze okvir nekoliko milimetara u crtaće polje. Služe za poravnavanje pri umnožavanju, snimanju i skeniranju, kao i za brzo pronalaženje sredine lista kad se crtež prenosi u drugo mjerilo. Norma dopušta i oznake orijentacije (strelice) na središnjim oznakama, koje pokazuju kako je list položen na crtaćoj podlozi.
Zaglavlje se smješta u donji desni kut unutar okvira, tako da se čita u istom smjeru kao i crtež. Širina zaglavlja po ISO 7200 je do 180 mm, što znači da na formatu A4 u uspravnom položaju zaglavlje zauzima cijelu širinu crtaćeg polja. Format A4 u pravilu se koristi uspravno, a A3 i veći formati položeno. Detaljan sadržaj zaglavlja obrađuje jedinica 2.5.
Polja za orijentaciju
Između ruba lista i okvira nalazi se mreža polja za orijentaciju. Polja su duga u pravilu 50 mm, a broje se od središnjih oznaka prema kutovima, pa je broj polja na svakoj stranici paran. Uz gornji i donji rub polja se označavaju brojkama slijeva nadesno, a uz lijevi i desni rub velikim slovima odozgo prema dolje. Slova I i O ne koriste se jer se lako zamijene s brojkama 1 i 0. Na formatu A3 tako postoje polja 1–8 i A–F, a na A4 u uspravnom položaju 1–4 i A–F.
Polja se koriste kao koordinate. Opis izmjene u tablici izmjena može glasiti „promjer provrta promijenjen u polju C4“, a pregledavač crteža u radionici može reći „kota u polju E7 nije čitljiva“ i svi znaju gdje treba gledati. Na velikim sklopnim crtežima (A1, A0) bez polja bi traženje pojedine pozicije trajalo neusporedivo dulje. Pri izradbi u CAD sustavu mreža polja dio je predloška lista i ne crta se ručno.
Zapamtite
Okvir 20 mm lijevo i 10 mm na ostalim stranama, središnje oznake na sredini svake stranice, polja za orijentaciju duljine oko 50 mm s brojkama vodoravno i slovima okomito (bez I i O), zaglavlje dolje desno. To su obvezni elementi lista i nalaze se u svakom predlošku crteža.
Presavijanje crteža na veličinu A4
Crteži formata većeg od A4 ulažu se u mape i registratore presavijeni na veličinu A4. Presavijanje se izvodi tako da se ostvare tri uvjeta: zaglavlje ostaje na prednjoj, vidljivoj strani presavijenog paketa, u donjem desnom kutu; lijevi rub za uvezivanje ostaje slobodan i ravan, kako bi se list mogao probušiti ili uložiti bez razvijanja; list se može razviti i ponovno složiti bez kidanja.
Postupak se izvodi u dva smjera. Najprije se list presavija okomitim pregibima naizmjence (u obliku harmonike) tako da širina paketa postane jednaka širini formata A4, pri čemu posljednje polje sa zaglavljem ostaje navrhu. Zatim se paket presavija vodoravno na visinu formata A4. Kod formata A3 dovoljan je jedan okomiti pregib. Kod većih formata prvi dio uz lijevi rub često se dodatno presavija unatrag, da bi lijevi rub za uvezivanje bio na mjestu. Detaljne sheme presavijanja dane su u nacionalnim i tvorničkim normama, a unutar jedne tvrtke propisuje ih tvornička norma ili predložak dokumentacije.
Fotografija ili niz od tri fotografije: list A2 ispisanog crteža postolja PS1-01-001 prije presavijanja, nakon okomitih pregiba (harmonika) i konačno složen na A4 sa zaglavljem vidljivim dolje desno.
Pažnja
Pregib ne smije prolaziti kroz zaglavlje ni kroz polje s tablicom izmjena, jer se na pregibu tekst s vremenom briše. Presavijanje „na oko“, bez obzira na položaj zaglavlja, česta je pogreška: arhivar tada mora razvijati svaki crtež da bi pročitao broj.
Mjerila po ISO 5455
Mjerilo je omjer duljine na crtežu i odgovarajuće stvarne duljine predmeta. Piše se kao omjer dvaju brojeva, pri čemu je jedan od njih 1: 1:2 znači da je 1 mm na crtežu 2 mm na predmetu, a 5:1 da je 5 mm na crtežu 1 mm na predmetu.
duljina na crtežu = stvarna duljina · M (M = 1/2 za 1:2, M = 5 za 5:1)
ISO 5455 preporučuje tri skupine mjerila:
| Skupina | Preporučena mjerila | Tipična primjena |
|---|---|---|
| Mjerila povećanja | 50:1, 20:1, 10:1, 5:1, 2:1 | sitni dijelovi, detalji (utori, zaobljenja, profili navoja) |
| Naravno mjerilo | 1:1 | dijelovi srednje veličine; najbolja predodžba o stvarnoj veličini |
| Mjerila smanjenja | 1:2, 1:5, 1:10, 1:20, 1:50, 1:100, 1:200, 1:500, 1:1000 i manja | veći dijelovi, sklopovi, strojevi, postrojenja i građevine |
Niz se može proširiti u oba smjera, ali samo tako da se preporučeno mjerilo pomnoži cijelom potencijom broja 10 (npr. 1:2000 ili 100:1). Mjerila poput 1:3 ili 1:4 nisu u nizu i u strojarskoj dokumentaciji se ne koriste, jer otežavaju usporedbu crteža i mjerenje ravnalom.
Mjerilo se upisuje u zaglavlje riječju i omjerom, npr. MJERILO 1:2. Ako crtež sadrži poglede ili detalje u drugim mjerilima, glavno mjerilo ostaje u zaglavlju, a ostala se upisuju uz oznaku pogleda ili detalja, npr. „A (5:1)“. U tom slučaju u zaglavlju se uz glavno mjerilo u zagradi mogu navesti i ostala mjerila korištena na listu.
Zapamtite
Kotni brojevi uvijek pokazuju stvarne mjere predmeta, bez obzira na mjerilo. Ploča postolja duga 400 mm na crtežu u mjerilu 1:2 crta se duga 200 mm, ali kotni broj je 400. Kutovi se mjerilom ne mijenjaju.
Pravilo izbora mjerila i formata
Mjerilo i format ne biraju se neovisno. Dobra praksa slijedi redoslijed: najprije mjerilo, zatim format. Mjerilo se bira tako da najsitniji element koji treba prikazati i kotirati (tanka stijenka, skošenje, mali provrt, utor) bude jasno čitljiv i da oko njega stanu kote. Kada je predmet dovoljno malen, prednost ima naravno mjerilo 1:1. Tek zatim bira se najmanji format na koji stanu svi potrebni pogledi, prostor za kote i zaglavlje, bez natrpanosti i bez velikih praznih površina.
Na dijelovima pozicionirne osi PS-1 pravilo daje ovakve rezultate (uz oko 20 mm prostora za kote oko svakog pogleda i zaglavlje 180 × 60 mm):
- Klizač PS1-01-004, 100 × 80 × 15: nacrt i tlocrt u mjerilu 1:1 stanu na A4 (crtež s kotama zauzima oko 140 × 175 mm). S trećim pogledom potreban je A3 ili smanjenje na 1:2 na A4. Budući da klizač ima provrte za linearne ležajeve i maticu, bolje je zadržati 1:1 i uzeti A3.
- Postolje PS1-01-001, 400 × 120 × 10: nacrt i tlocrt u 1:1 traže A2, u 1:2 stanu na A3, a u 1:5 i na A4. Pri 1:5 debljina ploče od 10 mm na crtežu je samo 2 mm, pa bi se kote debljine i upuštenja provrta teško čitale. Razuman je izbor 1:2 na A3, uz detalj u većem mjerilu ako neki provrt ima složen oblik.
- Vodilica PS1-01-005, Ø12 × 380: jedan pogled u 1:1 dug je 380 mm i traži A2, iako je sam predmet vrlo jednostavan. Umjesto smanjenja ili velikog formata, vodilica se crta u 1:1 na A4 kao prekinuti pogled, a stvarna duljina 380 upisuje se kotnim brojem.
Iz primjera se vidi da se mjerilo ne smanjuje dok crtež ne stane na mali format. Smanjenje koje otežava čitanje sitnih elemenata veća je šteta od većeg lista papira, a CAD sustav i ionako omogućuje ispis na odgovarajućem formatu.
Pažnja
Crtež izrađen za format A3 ne smije se ispisati na A4 i poslati u radionicu kao da je u izvornom mjerilu. Omjer formata 1 : √2 čuva raspored, ali mjerilo u zaglavlju više nije točno. Na takvom ispisu treba napisati da je umanjen ili ga uopće ne treba koristiti za mjerenje ravnalom.
Izbor formata i mjerila za zadani predmet
Računski prikaz uzima dimenzije predmeta, broj pogleda i odabrano mjerilo iz niza ISO 5455, a zatim računa koliko mjesta crtež zauzima s kotama i koji je najmanji format na koji stane. Model pretpostavlja 20 mm prostora za kote oko svakog pogleda, zaglavlje 180 × 60 mm u donjem desnom kutu, format A4 uspravno i veće formate položeno. Dodatno se ispisuje najveće mjerilo koje stane na A4 i na A3.
Unesite dimenzije predmeta, broj pogleda i mjerilo; prikaz računa prostor koji crtež zauzima s kotama i najmanji format na koji stane.
Za zadane vrijednosti (postolje PS1-01-001, 400 × 120 × 10, nacrt i tlocrt, mjerilo 1:2) crtež s kotama zauzima 240 × 145 mm i stane na A3; najveće mjerilo koje stane na A4 je 1:5, a na A3 1:2. Iskorištenost crtaćeg polja A3 je oko 32 %, što je za radionički crtež uobičajeno jer ostaje mjesta za napomene i tablicu izmjena. Postavite 100 × 80 × 15 (klizač) s dva pogleda i mjerilom 1:1: dobiva se A4, a najveće mjerilo za A3 je 1:1.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Niz A | normirani formati izvedeni iz A0 površine 1 m² s omjerom stranica 1 : √2 |
| Obrezani list | list konačnih dimenzija formata, npr. A3 = 297 × 420 |
| Okvir | puna crta najmanje 0,7 mm koja omeđuje crtaće polje: 20 mm od lijevog ruba, 10 mm od ostalih |
| Središnje oznake | debele crte na sredini svake stranice lista za poravnavanje pri umnožavanju i snimanju |
| Polja za orijentaciju | mreža polja oko 50 mm s brojkama vodoravno i slovima okomito, za navođenje položaja na crtežu |
| Mjerilo | omjer duljine na crtežu i stvarne duljine predmeta |
| Mjerilo povećanja / smanjenja | omjer veći od 1:1 (npr. 5:1) odnosno manji od 1:1 (npr. 1:5) |
| Naravno mjerilo | 1:1, crtež u stvarnoj veličini |
| Prekinuti pogled | prikaz dugog predmeta s izostavljenim srednjim dijelom; kota pokazuje stvarnu duljinu |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 4
Iz kojih se dvaju uvjeta izvodi cijeli niz formata A?
Iz a · b = 1 m² i b = a · √2 slijedi A0 = 841 × 1189, a polovljenjem ostali formati istog omjera.
Pitanje 2 od 4
Koliko je okvir udaljen od lijevog ruba obrezanog lista i zašto?
Lijevi rub od 20 mm služi za uvezivanje; na ostalim stranama okvir je 10 mm od ruba.
Pitanje 3 od 4
Ploča duga 400 mm nacrtana je u mjerilu 1:2. Koji se kotni broj upisuje?
Kotni broj uvijek pokazuje stvarnu mjeru predmeta, neovisno o mjerilu; crta je duga 200 mm.
Pitanje 4 od 4
Koje mjerilo NIJE u preporučenom nizu ISO 5455?
Preporučena su mjerila 1, 2 i 5 pomnožena potencijama broja 10; 1:3 nije u nizu.
Odgovoreno 0 od 4.
Vježbe uz jedinicu
Gradivo ove jedinice priprema za sljedeće vježbe:
- V1 Format, okvir, zaglavlje i tehničko pismo · 2 sata
- V2 Vrste crta i mjerila · 2 sata