Vrste crta i njihova primjena

Crta kao nositelj značenja

Na tehničkom crtežu nema ukrasnih crta. Svaka crta ima dvije značajke koje čitač tumači istodobno: vrstu (puna, crtkana, crta-točka, crta-dvije točke, prostoručna, cik-cak) i debljinu (debela ili tanka). Zajedno određuju što crta prikazuje. Puna debela crta je vidljivi brid, puna tanka crta je kotna ili pomoćna crta, crtkana je nevidljivi brid, a crta-točka tanka os ili simetrala. Ako se vrsta ili debljina pogrešno odabere, crtež prikazuje drugi predmet od onoga koji je konstruktor zamislio.

Pravila za crte sadrži ISO 128. Norma propisuje osnovne vrste crta i njihove oznake (dvoznamenkasti broj vrste i broj iza točke za debljinu, npr. 01.2 za punu debelu crtu), niz debljina, duljine elemenata isprekidanih crta te primjenu pojedinih vrsta na crtežima u strojarstvu. Oznake poput 01.1 i 04.2 pojavljuju se u predlošcima CAD sustava i u tvorničkim normama, pa ih je korisno prepoznati.

Na crtežu se u pravilu koriste samo dvije debljine: debela i tanka, u omjeru 2 : 1. Treća, vrlo debela crta (četiri puta deblja od tanke), koristi se rijetko, npr. za posebne oznake ili za prikaz vrlo tankih presjeka. Dvije debljine dovoljne su da oko odmah odvoji oblik predmeta (debelo) od informacija o njemu (tanko).

Osnovne vrste crta

Slika 2.5 prikazuje vrste crta koje se na strojarskim crtežima koriste gotovo svakodnevno. Oznake su iz ISO 128, a primjena je navedena samo za najčešće slučajeve; potpuniji popis je u sljedećem odjeljku.

Isprekidane crte grade se od elemenata čija je duljina višekratnik debljine crte d. Po ISO 128 crtica crtkane crte duga je 12d, razmak između crtica 3d, duga crtica crte-točke 24d, a točka najviše 0,5d. Za tanku crtu debljine 0,25 mm to daje crticu 3 mm, razmak 0,75 mm i dugu crticu 6 mm. Pri ručnom crtanju ove se duljine ne mjere za svaku crticu, ali ih treba držati ujednačenima na cijelom listu. CAD sustav ih računa sam iz debljine i faktora mjerila vrste crte.

Primjena crta na strojarskom crtežu

Za strojarske crteže ISO 128 navodi primjenu svake vrste crte. Najvažniji slučajevi skupljeni su u tablici.

Slika 2.6 pokazuje primjenu na nosaču vretena PS1-01-002. U nacrtu su vanjski obris i provrt za kuglični ležaj nacrtani punom debelom crtom, os provrta crtom-točkom tankom, a provrti za vijke u prirubnici, koji se u nacrtu ne vide, crtkanom tankom crtom. Ravnina presjeka A–A prolazi okomitom osi provrta: nacrtana je crtom-točkom tankom s debelim krajevima i strelicama smjera gledanja. U presjeku A–A presječeni materijal šrafiran je punim tankim crtama pod 45°, a kotna crta promjera Ø28 H7 također je puna tanka.

Dvije pojedinosti sa slike često se griješe. Prvo, središnjice malih provrta (u praksi kada je promjer toliko malen da se crta-točka ne može ispravno nacrtati) crtaju se punom tankom crtom. Drugo, krajnji položaj klizača PS1-01-004 na kraju hoda od 300 mm na sklopnom crtežu osi crta se crtom-dvije točke tankom: čitač odmah vidi da to nije drugi klizač nego isti dio u drugom položaju.

Debljine crta i skupine crta

Debljine crta nisu proizvoljne. ISO 128 propisuje niz debljina u milimetrima: 0,13 – 0,18 – 0,25 – 0,35 – 0,5 – 0,7 – 1 – 1,4 – 2. Svaki je član približno √2 puta veći od prethodnog, isto kao omjer susjednih formata niza A. To nije slučajnost: kada se crtež s formata A3 umanji na A4, sve duljine i debljine množe se s 1/√2 ≈ 0,71, pa crta od 0,5 mm postaje crta od oko 0,35 mm, koja je opet u nizu. Umnožavanjem između formata crtež ostaje ispravan, samo u susjednoj skupini crta.

Debela i tanka crta biraju se u paru i taj par zove se skupina crta. Skupina se imenuje po debljini debele crte. Za strojarske crteže ISO 128 preporučuje skupine 0,5 i 0,7; skupina 0,35 koristi se za gusto nacrtane dijelove na malim formatima, a 1 za velike, rijetko nacrtane crteže.

Unutar jednog lista svi pogledi moraju imati istu skupinu crta, bez obzira na to u kojem su mjerilu. Detalj u mjerilu 5:1 ne crta se debljim crtama od glavnog pogleda; povećan je oblik, ne debljina crte. Isto tako, debljina ne ovisi o tome je li crta nacrtana olovkom, ploterom ili ispisana iz CAD sustava: propisana je za konačni ispis na papiru.

Uz debljinu vrijedi i pravilo razmaka: razmak između dviju usporednih crta ne smije biti manji od 0,7 mm, a kao dobra praksa uzima se najmanje dvostruka debljina deblje crte. Ako se dva bliska brida na crtežu ne mogu razdvojiti, taj dio treba prikazati kao detalj u većem mjerilu.

Pravila crtanja isprekidanih crta

Isprekidane crte čitljive su samo ako se na važnim mjestima sastaju punim elementima, a ne razmacima. Iz toga slijede pravila koja vrijede pri ručnom crtanju i koja se provjeravaju i na ispisu iz CAD sustava:

• Središnjice se sijeku dugim crticama, a ne točkama ni razmacima. Središte kružnice mora biti jasno određeno sjecištem dviju crtica.
• Središnjica prelazi obris predmeta za kratku duljinu (nekoliko milimetara) i ne završava na obrisu ni u razmaku.
• Crtkana crta koja se nastavlja na punu crtu počinje razmakom, tako da se vidi gdje prestaje vidljivi brid. Crtkane crte koje se sastaju u kutu spajaju se crticama.
• Kratke središnjice malih provrta i zaobljenja crtaju se punom tankom crtom kada crta-točka ne bi stala.

U CAD sustavu vrsta crte zadaje se svojstvom sloja ili objekta, a izgled isprekidanih crta ovisi o faktoru mjerila vrste crte. Česta pogreška je da se crtež izradi u mjerilu 1:1, a zatim ispisuje umanjen, pa crtkane crte izgledaju kao pune jer su razmaci pali ispod debljine crte. Faktor treba prilagoditi mjerilu ispisa, tako da duljine elemenata na papiru odgovaraju vrijednostima iz norme.

Prednost crta pri preklapanju

U projekciji se često dogodi da dvije crte različitih vrsta padnu na isto mjesto: os provrta poklapa se s nevidljivim bridom, vidljivi brid s nevidljivim, ravnina presjeka sa simetralom. Na crtežu se tada crta samo jedna crta, i to ona veće prednosti. ISO 128 propisuje redoslijed:

1. vidljivi bridovi i obrisi (puna debela crta),
2. nevidljivi bridovi i obrisi (crtkana crta),
3. ravnine presjeka (crta-točka s debelim krajevima),
4. središnjice i simetrale (crta-točka tanka),
5. težišnice (crta-dvije točke tanka),
6. pomoćne kotne crte i projicirne crte (puna tanka crta).

Redoslijed ima logiku: najvažnija je informacija o obliku koji se vidi, zatim o obliku koji se ne vidi, a tek onda pomoćne informacije o tome kako je oblik organiziran. Na slici 2.6 ravnina presjeka A–A poklapa se s okomitom osi provrta; nacrtana je ravnina presjeka, jer ima prednost pred središnjicom, a os se i dalje prepoznaje jer je ravnina presjeka nacrtana istom vrstom crte s debelim krajevima.

Na nosaču vretena PS1-01-002 slično bi se dogodilo u bokocrtu bez presjeka: provrt Ø28 H7 vidio bi se kao dvije crtkane crte, a njegova os kao crta-točka između njih. Kad bi rub provrta pao točno na razinu nekog vidljivog brida, crtao bi se vidljivi brid, a nevidljivi bi se izostavio. Konstruktor mora provjeriti da time nije izgubljena informacija; upravo je zato na slici 2.6 umjesto običnog bokocrta nacrtan presjek A–A, u kojem se provrt vidi punim debelim crtama.

Izbor debljine crta prema formatu i mjerilu

Računski prikaz predlaže skupinu crta prema formatu, mjerilu i gustoći crteža, računa debljinu tanke crte i duljine elemenata crtkane crte po ISO 128 te pokazuje kolika je debljina debele crte kada se crtež ispiše umanjen na manji format. Pravilo izbora je preporuka: polazi od skupine 0,5 za A4 i A3 i 0,7 za veće formate, smanjuje skupinu za gust crtež i jako smanjenje, a povećava je za rijedak crtež na formatima A1 i A0.

Za zadane vrijednosti (postolje PS1-01-001 na A3 u mjerilu 1:2, uobičajena gustoća, ispis u izvornom formatu) dobiva se skupina 0,5: debela crta 0,5 mm, tanka 0,25 mm, crtica crtkane crte 3 mm s razmakom 0,75 mm. Ako se isti list ispiše umanjen na A4, debela crta na papiru ima oko 0,35 mm, a tanka oko 0,18 mm, što je još čitljivo. Umanjenje za dva formata (A3 na A5) spustilo bi tanku crtu na oko 0,13 mm, na granicu onoga što pisač i fotokopija pouzdano prenose.

Ključni pojmovi

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Vježbe uz jedinicu

Gradivo ove jedinice priprema za sljedeće vježbe:

• V2 Vrste crta i mjerila · 2 sata