Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ

MODUL 4 · UPOZNAVANJE I OSNOVE RADA U ROBOTSKOM SIMULACIJSKOM OKRUŽENJU

Nastavna jedinica 4.5

Korištenje programskih paketa za programiranje i simulaciju rada robota

Sve dosad naučeno spaja se u jednu stanicu. U njoj postoje robot, alat, obradak, transporter i ograda, a program koji ih pokreće provjerava se prije nego što išta dođe na stroj. Simulacija odgovara na tri pitanja: dohvaća li robot sve točke, sudara li se s nečim i staje li u zadani takt.

Moći ću:
  • izraditi virtualnu robotsku stanicu i postaviti njezine osnovne postavke
  • navesti elemente virtualne stanice i njihovu ulogu
  • izraditi simulacijski program orijentiran gibanju za rukovanje predmetom rada
  • očitati statuse robota i protumačiti poruke o nedostižnim točkama i sudarima
  • provesti simulaciju i validaciju paletizacije te očitati vrijeme ciklusa
  • opisati postupak prijenosa provjerenog programa na stvarni robot

Izrada stanice i osnovne postavke

Rad počinje praznom stanicom u koju se iz knjižnice uvodi robot. Bira se točan model, jer o njemu ovise doseg, opsezi zglobova i brzine; model približne veličine daje simulaciju koja izgleda uvjerljivo, a na stroju ne radi. Zatim se postavlja koordinatni sustav stanice i robot se u njemu smješta na svoje mjesto, s visinom postolja i zakretom kakvi će biti u pogonu.

Slijede alat i korisnički koordinatni sustavi. Alat se uvodi kao model s definiranom radnom točkom i masom; bez ispravne radne točke svaka će putanja biti pomaknuta. Korisnički sustav veže se uz napravu ili paletu, čime koordinate iz baze podataka prestaju ovisiti o položaju robota u prostoru.

KorakŠto se postavljaPosljedica pogreške
izbor robotamodel, doseg, nosivosttočke izvan stvarnog dosega
smještaj robotapoložaj i visina postoljasustavni pomak cijelog programa
alatgeometrija, radna točka, masapomaknuta putanja, kriva dinamika
korisnički sustavishodište naprave ili paletepodaci iz baze ne odgovaraju stanici
ulazi i izlazisignali prema alatu i strojevimaprogram se ne može ispitati u cijelosti

Elementi virtualne stanice

Stanica nije samo robot. U model ulazi sve što utječe na doseg, sudare i vrijeme ciklusa. Elementi koji se ne mogu pomicati modeliraju se pojednostavljeno, ali s točnim vanjskim mjerama; elementi koji se gibaju traže i opis gibanja.

ElementUloga u modeluŠto se mora znati
robotizvodi gibanjamodel, položaj, konfiguracija zglobova
alathvata i otpušta obradakradna točka, masa, oblik za provjeru sudara
obradakpredmet radamjere, masa, mjesto hvatanja
transporterdovodi i odvodi obratkebrzina, visina, mjesto zaustavljanja
strojizvor ili odredište obratkapoložaj vrata, vrijeme obrade, signali
paletamjesto odlaganjaishodište, raspored mjesta, visina sloja
ograda i vratazaštita i granice prostoravanjske mjere, mjesta prolaza

Ograda se često izostavlja jer robot u nju ionako ne bi smio ući. Upravo je zato treba modelirati: provjera sudara na modelu otkriva da lakat robota pri dugom gibanju prelazi liniju ograde, što se na stroju vidi tek kao udarac.

zaštitna ogradavrataradni prostor robotaCNC strojtransporterpaleta
Slika 4.5 — Tlocrt virtualne stanice: robot, transporter, stroj, paleta i ograda; sve radne točke moraju biti unutar radnog prostora.

Simulacijski program orijentiran gibanju

Program u simulaciji piše se jednako kao na stroju, samo brže i bez rizika. Osnovni ciklus rukovanja ima uvijek istu kostur: sigurna točka, prilaz, hvatanje, odmak, prijenos, prilaz odlaganju, otpuštanje, povratak. Točke se ne uče vođenjem nego se uzimaju s geometrije modela ili računaju iz podataka.

PROC ciklus()
    MoveJ sigurna, v1000, z50, alat;
    FOR n FROM 1 TO brojPozicija DO
        uzmi := pozicijaIzBaze(n);
        MoveJ Offs(uzmi, 0, 0, 150), v1000, z20, alat;
        MoveL uzmi, v200, fine, alat;
        SetDO hvataljka, 1;
        WaitTime 0.25;
        MoveL Offs(uzmi, 0, 0, 150), v300, z20, alat;
        odlozi := tockaOdlaganja(n, stupaca, redova);
        MoveJ Offs(odlozi, 0, 0, 200), v1000, z50, alat;
        MoveL odlozi, v250, fine, alat;
        SetDO hvataljka, 0;
        WaitTime 0.25;
        MoveL Offs(odlozi, 0, 0, 200), v400, z20, alat;
    ENDFOR
    MoveJ sigurna, v1000, fine, alat;
ENDPROC

U ovom se kratkom potprogramu vidi sve iz prethodnih jedinica: petlja s brojilom, poziv funkcije koja vraća položaj, podaci iz baze i upravljanje izlazom prema hvataljki. Simulacija taj program izvodi nad modelom i za svaki prolaz mjeri vrijeme.

Statusi robota i poruke

Tijekom simulacije okruženje prati stanje robota i javlja se čim nešto nije u redu. Poruke se ne preskaču: svaka od njih znači da bi se na stroju dogodio zastoj ili kvar.

PorukaUzrokPostupak
točka nije dostižnapoložaj izvan radnog prostora ili izvan opsega zglobapomaknuti napravu, zakrenuti robot ili promijeniti konfiguraciju
sudarpreklapanje alata ili ruke s modelom okolinepodignuti prilaz, uvesti međutočku, promijeniti redoslijed
blizina singularnostiosi se poravnavaju, brzina zgloba naglo rastezaobići područje međutočkom ili promijeniti orijentaciju alata
prekoračena brzina osizahtjev za brzinom većom od dopuštenesmanjiti brzinu putanje ili produljiti segment
prekoračena nosivostmasa alata i obratka iznad dopušteneprovjeriti podatke o masi i položaju težišta

Nedostižna točka najčešće nije posljedica prekratkog dosega nego konfiguracije. Robot bi točku mogao dohvatiti s laktom u drugom položaju, ali u zadanoj konfiguraciji ne može. Zato se prije premještanja naprave uvijek provjerava može li se ista točka postići drugim položajem zglobova.

Zapamtite

Simulacija bez prijavljenih poruka nije dokaz ispravnosti. Ona samo znači da u modelu nema onoga što je model u stanju prepoznati. Kabeli, crijeva, nakupine strugotine i ljudske ruke u modelu ne postoje.

Praćenje složene geometrije i validacija

Kada putanja mora slijediti rub ili površinu obratka, točke se ne zadaju pojedinačno nego se izvode iz geometrije. Odabere se krivulja na modelu, zada se razmak između točaka i način orijentacije alata, a paket iz toga generira niz naredbi. Za ravninsku konturu dovoljno je zadržati stalan nagib alata; za prostornu krivulju orijentacija se veže uz normalu površine, pa se alat po putanji zakreće.

Gusto postavljene točke daju glatku putanju, ali produljuju program i opterećuju kontroler. Rijetko postavljene točke daju kraći program uz odstupanje od stvarnog ruba. Razmak se zato bira prema dopuštenom odstupanju tetive, a ne prema osjećaju.

Validacija paletizacije provodi se u četiri koraka. Prvo se pusti cijeli ciklus za punu paletu, ne samo za nekoliko komada, jer se problemi pojavljuju na rubovima i na gornjem sloju. Drugo se uključi provjera sudara za sve elemente stanice. Treće se očita vrijeme ciklusa i usporedi sa zahtijevanim taktom. Četvrto se pregleda prikaz putanje i uklone nepotrebni zaobilasci i zaustavljanja.

Pažnja

Vrijeme ciklusa iz simulacije vrijedi samo ako okruženje koristi model stvarnog kontrolera. Kod paketa koji samo interpoliraju gibanje odstupanje može biti i trećina vremena, najčešće zato što se ne uzimaju u obzir stvarna ubrzanja i obrada zona zaobljenja.

Vrijeme ciklusa i broj paleta po smjeniRačunski prikaz

Iz vremena pojedinih dijelova ciklusa računa se vrijeme po komadu, vrijeme punjenja palete i broj paleta u smjeni. Vrijeme izmjene palete dodaje se jednom po paleti.

Ciklus po komadu—s
Vrijeme punjenja palete—min
Paleta po smjeni—
Komada po smjeni—

Prijenos programa na stvarni robot

Provjeren program prenosi se na kontroler mrežom ili prijenosnom memorijom. Prijenos je samo prvi korak; slijedi usklađivanje. Na stroju se izmjere dvije do tri referentne točke naprave i palete, a zatim se korisnički koordinatni sustav pomakne tako da izmjereno stanje odgovara modelu. Time se uklanja najveći dio odstupanja između modela i stvarnosti.

Nakon usklađivanja program se izvodi smanjenom brzinom, korak po korak, uz spremnu tipku za zaustavljanje. Provjeravaju se mjesta hvatanja i odlaganja, prilazi i signali prema alatu. Tek kada cijeli ciklus prođe bez ispravke, brzina se postupno podiže na radnu, a stanica prelazi u automatski rad.

Na kraju se model ažurira prema stvarnom stanju. Izmjene napravljene na stroju vraćaju se u stanicu u računalu, jer model koji zaostaje za pogonom prestaje biti koristan već nakon druge izmjene.

Ključni pojmovi

PojamZnačenje
Virtualna stanicaModel ćelije u simulacijskom paketu s robotom, alatom, obratkom i okolinom.
Nedostižna točkaPoložaj koji robot u zadanoj konfiguraciji ne može postići.
Provjera sudaraOtkrivanje preklapanja modela robota, alata i okoline tijekom gibanja.
Odstupanje tetiveNajveća razlika između stvarnog ruba i putanje kroz izračunate točke.
Validacija simulacijeProvjera punog ciklusa na sudare, dohvat i vrijeme ciklusa.
Usklađivanje s ćelijomMjerenje referentnih točaka na stroju i pomicanje korisničkog sustava.

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Pitanje 1 od 3

Poruka o nedostižnoj točki najčešće se rješava:

Ista se točka često može postići drugim položajem zglobova, pa se to provjerava prije premještanja opreme.

Pitanje 2 od 3

Zašto se ograda modelira u virtualnoj stanici?

Lakat robota pri dugom gibanju može prijeći liniju ograde, što se bez modela ne vidi.

Pitanje 3 od 3

Validacija paletizacije provodi se:

Problemi s dohvatom i sudarima pojavljuju se upravo na rubovima i na gornjem sloju.

Odgovoreno 0 od 3.