Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ

MODUL 4 · PROGRAMSKI ALATI U INDUSTRIJSKOJ ROBOTICI

Nastavna jedinica 4.12

Više-robotski sustavi i sinkronizacija

Dva robota u istoj ćeliji ne rade dvostruko brže samo zato što ih je dva. Rade brže ako im je posao dobro podijeljen, a zajednički prostor uređen tako da se ne sudaraju i da jedan ne stoji dok drugi radi. Ova jedinica obrađuje podjelu prostora, sinkronizaciju i najčešću zamku — zastoj u kojem svaki čeka drugoga.

Moći ću:
  • objasniti razloge uvođenja više robota u istu ćeliju
  • podijeliti radni prostor na vlastita i zajednička područja
  • izvesti sinkronizaciju razmjenom ulazno-izlaznih signala
  • napisati rukovanje signalima za ulazak u zajedničko područje
  • prepoznati i ukloniti uzrok obostranog čekanja
  • procijeniti dobitak koji donosi podjela posla na dva robota

Zašto više robota

Drugi robot u ćeliju ulazi iz triju razloga. Prvi je takt: posao je dulji od raspoloživog vremena, pa se dijeli. Drugi je doseg: radne pozicije su predaleko jedna od druge da bi ih pokrio jedan robot. Treći je različitost zadataka: jedan robot poslužuje stroj, a drugi zavaruje ili mjeri, pa svaki ima svoj alat.

Postoji i četvrti, manje očit razlog — neovisnost. Dva robota koja rade odvojene dijelove posla omogućuju da ćelija radi i dok je jedan u zastoju, doduše sporije. Takva izvedba je skuplja, ali u proizvodnji s velikim zahtjevom na raspoloživost isplativa.

RazlogTipičan rasporedŠto treba urediti
Prekratak taktdva robota na istoj liniji, isti zadatakpodjela komada i zajednički prostor
Nedovoljan dosegroboti na suprotnim krajevima ćelijepredajno mjesto između njih
Različiti zadaciposluživanje i obradaredoslijed i međusobne potvrde
Zahtjev na raspoloživostroboti s preklapajućim zadaćamaprogram koji radi i s jednim robotom

Podjela radnog prostora

Prostori dvaju robota dijele se na tri vrste. Vlastiti prostor pripada samo jednom robotu i u njemu se ne postavljaju nikakva ograničenja. Zajednički prostor mogu doseći oba, ali u njemu smije biti samo jedan istodobno. Zabranjeni prostor ne smije doseći nijedan, i u njega spadaju ograda, ormari i mjesto na kojem stoji čovjek.

Zajednički prostor u simulaciji se opisuje kao geometrijsko tijelo, najčešće kvadar ili valjak, i vezuje se uz nadzor koji kontroler provodi tijekom rada. Kada robot uđe u to tijelo bez prethodne dozvole, upravljački sustav zaustavlja gibanje. To nije zamjena za program nego sigurnosna mreža ispod njega.

zajednički prostor vlastiti prostor robota R1 vlastiti prostor robota R2 R1 R2 zabranjeni prostor uz ogradu U zajedničkom prostoru smije biti samo jedan robot.
Slika 4.12 — Tlocrt ćelije s dva robota: vlastiti prostori, zajedničko područje u sredini i zabranjena zona uz ogradu.

Zapamtite

Zajednički prostor uređuje se dvostruko: programom, koji traži dozvolu prije ulaska, i nadzorom prostora u kontroleru, koji zaustavlja robota ako program zakaže. Jedno ne zamjenjuje drugo.

Sinkronizacija razmjenom signala

Najrašireniji način sinkronizacije je razmjena digitalnih signala, izravno ili preko PLC-a. Načelo je jednostavno: robot koji želi ući u zajednički prostor postavlja zahtjev i čeka dozvolu. Dozvolu daje PLC, a daje je samo ako u tom prostoru nema drugog robota. Po izlasku robot briše zahtjev i prostor postaje slobodan.

! Ulazak u zajednicko podrucje
SetDO doZahtjevZona1, 1;
WaitDI diDozvolaZona1, 1 \MaxTime := 20 \TimeFlag := istek;
IF istek THEN
    SetDO doZahtjevZona1, 0;
    TPWrite "Zona 1 nije oslobodena u 20 s.";
    MoveJ pSigurno, v800, z50, tPrihvat;
    RETURN;
ENDIF
MoveL pPredaja, v400, fine, tPrihvat;
! ... rad u zajednickom podrucju ...
MoveL pIzlazZona1, v600, z30, tPrihvat;
SetDO doZahtjevZona1, 0;

Uz zajednički prostor često ide i predajno mjesto: stalak na kojem jedan robot ostavi komad, a drugi ga preuzme. Predaja preko stalka jednostavnija je od predaje iz ruke u ruku jer ne traži istodobno gibanje dvaju robota i jer prekid kod jednoga ne ostavlja komad u zraku.

Koliko se dobiva podjelom posla na dva robota?Računski prikaz

Ciklus se dijeli na dio koji se može podijeliti i dio koji se izvodi u zajedničkom prostoru, gdje radi samo jedan robot. Iz toga se računa ciklus s dva robota i postignuti dobitak.

Ciklus s dva robota—s
Skraćenje ciklusa—%
Iskorištenje drugog robota—%

Obostrano čekanje i kako ga izbjeći

Obostrano čekanje nastaje kada svaki robot drži jedan resurs i čeka drugi. Robot A je u zoni 1 i čeka zonu 2; robot B je u zoni 2 i čeka zonu 1. Nijedan ne može dalje, a nijedan ne odustaje. Ćelija stoji, a na privjescima piše samo da se čeka signal.

Četiri pravila pokrivaju gotovo sve slučajeve. Prvo: stalan redoslijed zauzimanja — ako svi roboti uvijek najprije traže zonu 1 pa zonu 2, obostrano čekanje ne može nastati. Drugo: jedna zona odjednom, gdje god je to moguće. Treće: nadzor vremena na svakom čekanju, uz povlačenje zahtjeva pri isteku. Četvrto: povlačenje i pokušaj ponovno umjesto beskonačnog čekanja.

PojavaUzrokMjera
Oba robota stoje, nema porukeobostrano čekanje na dvije zoneuvesti stalan redoslijed zauzimanja zona
Jedan robot stalno čekaneuravnotežena podjela poslapreraspodijeliti korake ciklusa
Povremeno zaustavljanje nadzorom prostoraulazak bez dozvole zbog zaobljenja putanjetočku izlaska zadati s točnim zaustavljanjem
Komad ostaje na predajnom mjestuprekid drugog robota nakon preuzimanja zahtjevaprovjera prisutnosti na predaji prije nastavka
Zona ostaje zauzeta nakon prekidazahtjev nije obrisan pri zaustavljanjubrisanje svih zahtjeva u inicijalizaciji

Pažnja

Zahtjevi za zonama brišu se pri svakom pokretanju programa. Robot koji je zaustavljen unutar zajedničkog prostora ostavlja zahtjev postavljen, pa nakon ponovnog pokretanja drugi robot čeka zonu koju nitko ne koristi.

Dobitak i granice sinkronizacije

Dva robota ne daju dvostruku proizvodnost. Dio posla ostaje nedjeljiv, a dio se odvija u zajedničkom prostoru u kojem radi samo jedan. Ako se posao može podijeliti u omjeru sedamdeset prema trideset, dobitak je manji nego što se očekuje, jer ciklus određuje onaj robot koji ima više posla.

Zato se podjela posla planira zajedno s rasporedom ćelije. Korisno je izmjeriti trajanje svakog koraka i posložiti korake tako da oba robota imaju približno jednako opterećenje, a da se zajednički prostor koristi što kraće. Svaka sekunda provedena u zajedničkom prostoru je sekunda u kojoj drugi robot možda čeka.

Postoji i granica isplativosti. Ako podjela donosi manje od petnaest do dvadeset posto skraćenja ciklusa, drugi robot rijetko se isplati: uz njega dolazi drugi alat, drugi kontroler, složeniji program i više mjesta na kojima se može pojaviti zastoj.

Ključni pojmovi

PojamZnačenje
Zajednički prostorPodručje koje dosežu oba robota i u kojem smije biti samo jedan istodobno.
Zabranjeni prostorPodručje u koje nijedan robot ne smije ući.
Dozvola ulaska u zonuSignal kojim se robotu odobrava ulazak u zajednički prostor.
Predajno mjestoStalak na kojem jedan robot ostavlja komad, a drugi ga preuzima.
Obostrano čekanjeStanje u kojem svaki robot drži jedan resurs i čeka drugi, pa nijedan ne nastavlja.
Redoslijed zauzimanjaPravilo da se zone uvijek traže istim redom, čime se obostrano čekanje sprječava.

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Pitanje 1 od 3

Kako se najjednostavnije sprječava obostrano čekanje dvaju robota?

Ako svi zone traže istim redoslijedom, stanje u kojem svaki čeka drugoga ne može nastati.

Pitanje 2 od 3

Zašto se zahtjevi za zonama brišu pri pokretanju programa?

Neobrisani zahtjev ostavlja zonu naizgled zauzetom iako u njoj nema nikoga.

Pitanje 3 od 3

Predaja komada preko stalka jednostavnija je od predaje iz ruke u ruku jer:

Prekid kod jednog robota ne ostavlja komad u zraku, a gibanja ne moraju biti usklađena u vremenu.

Odgovoreno 0 od 3.