MODUL 4 · PROGRAMSKI ALATI U INDUSTRIJSKOJ ROBOTICI
Nastavna jedinica 4.12
Više-robotski sustavi i sinkronizacija
Dva robota u istoj ćeliji ne rade dvostruko brže samo zato što ih je dva. Rade brže ako im je posao dobro podijeljen, a zajednički prostor uređen tako da se ne sudaraju i da jedan ne stoji dok drugi radi. Ova jedinica obrađuje podjelu prostora, sinkronizaciju i najčešću zamku — zastoj u kojem svaki čeka drugoga.
- objasniti razloge uvođenja više robota u istu ćeliju
- podijeliti radni prostor na vlastita i zajednička područja
- izvesti sinkronizaciju razmjenom ulazno-izlaznih signala
- napisati rukovanje signalima za ulazak u zajedničko područje
- prepoznati i ukloniti uzrok obostranog čekanja
- procijeniti dobitak koji donosi podjela posla na dva robota
Zašto više robota
Drugi robot u ćeliju ulazi iz triju razloga. Prvi je takt: posao je dulji od raspoloživog vremena, pa se dijeli. Drugi je doseg: radne pozicije su predaleko jedna od druge da bi ih pokrio jedan robot. Treći je različitost zadataka: jedan robot poslužuje stroj, a drugi zavaruje ili mjeri, pa svaki ima svoj alat.
Postoji i četvrti, manje očit razlog — neovisnost. Dva robota koja rade odvojene dijelove posla omogućuju da ćelija radi i dok je jedan u zastoju, doduše sporije. Takva izvedba je skuplja, ali u proizvodnji s velikim zahtjevom na raspoloživost isplativa.
| Razlog | Tipičan raspored | Što treba urediti |
|---|---|---|
| Prekratak takt | dva robota na istoj liniji, isti zadatak | podjela komada i zajednički prostor |
| Nedovoljan doseg | roboti na suprotnim krajevima ćelije | predajno mjesto između njih |
| Različiti zadaci | posluživanje i obrada | redoslijed i međusobne potvrde |
| Zahtjev na raspoloživost | roboti s preklapajućim zadaćama | program koji radi i s jednim robotom |
Podjela radnog prostora
Prostori dvaju robota dijele se na tri vrste. Vlastiti prostor pripada samo jednom robotu i u njemu se ne postavljaju nikakva ograničenja. Zajednički prostor mogu doseći oba, ali u njemu smije biti samo jedan istodobno. Zabranjeni prostor ne smije doseći nijedan, i u njega spadaju ograda, ormari i mjesto na kojem stoji čovjek.
Zajednički prostor u simulaciji se opisuje kao geometrijsko tijelo, najčešće kvadar ili valjak, i vezuje se uz nadzor koji kontroler provodi tijekom rada. Kada robot uđe u to tijelo bez prethodne dozvole, upravljački sustav zaustavlja gibanje. To nije zamjena za program nego sigurnosna mreža ispod njega.
Zapamtite
Zajednički prostor uređuje se dvostruko: programom, koji traži dozvolu prije ulaska, i nadzorom prostora u kontroleru, koji zaustavlja robota ako program zakaže. Jedno ne zamjenjuje drugo.
Sinkronizacija razmjenom signala
Najrašireniji način sinkronizacije je razmjena digitalnih signala, izravno ili preko PLC-a. Načelo je jednostavno: robot koji želi ući u zajednički prostor postavlja zahtjev i čeka dozvolu. Dozvolu daje PLC, a daje je samo ako u tom prostoru nema drugog robota. Po izlasku robot briše zahtjev i prostor postaje slobodan.
! Ulazak u zajednicko podrucje
SetDO doZahtjevZona1, 1;
WaitDI diDozvolaZona1, 1 \MaxTime := 20 \TimeFlag := istek;
IF istek THEN
SetDO doZahtjevZona1, 0;
TPWrite "Zona 1 nije oslobodena u 20 s.";
MoveJ pSigurno, v800, z50, tPrihvat;
RETURN;
ENDIF
MoveL pPredaja, v400, fine, tPrihvat;
! ... rad u zajednickom podrucju ...
MoveL pIzlazZona1, v600, z30, tPrihvat;
SetDO doZahtjevZona1, 0;Uz zajednički prostor često ide i predajno mjesto: stalak na kojem jedan robot ostavi komad, a drugi ga preuzme. Predaja preko stalka jednostavnija je od predaje iz ruke u ruku jer ne traži istodobno gibanje dvaju robota i jer prekid kod jednoga ne ostavlja komad u zraku.
Ciklus se dijeli na dio koji se može podijeliti i dio koji se izvodi u zajedničkom prostoru, gdje radi samo jedan robot. Iz toga se računa ciklus s dva robota i postignuti dobitak.
Obostrano čekanje i kako ga izbjeći
Obostrano čekanje nastaje kada svaki robot drži jedan resurs i čeka drugi. Robot A je u zoni 1 i čeka zonu 2; robot B je u zoni 2 i čeka zonu 1. Nijedan ne može dalje, a nijedan ne odustaje. Ćelija stoji, a na privjescima piše samo da se čeka signal.
Četiri pravila pokrivaju gotovo sve slučajeve. Prvo: stalan redoslijed zauzimanja — ako svi roboti uvijek najprije traže zonu 1 pa zonu 2, obostrano čekanje ne može nastati. Drugo: jedna zona odjednom, gdje god je to moguće. Treće: nadzor vremena na svakom čekanju, uz povlačenje zahtjeva pri isteku. Četvrto: povlačenje i pokušaj ponovno umjesto beskonačnog čekanja.
| Pojava | Uzrok | Mjera |
|---|---|---|
| Oba robota stoje, nema poruke | obostrano čekanje na dvije zone | uvesti stalan redoslijed zauzimanja zona |
| Jedan robot stalno čeka | neuravnotežena podjela posla | preraspodijeliti korake ciklusa |
| Povremeno zaustavljanje nadzorom prostora | ulazak bez dozvole zbog zaobljenja putanje | točku izlaska zadati s točnim zaustavljanjem |
| Komad ostaje na predajnom mjestu | prekid drugog robota nakon preuzimanja zahtjeva | provjera prisutnosti na predaji prije nastavka |
| Zona ostaje zauzeta nakon prekida | zahtjev nije obrisan pri zaustavljanju | brisanje svih zahtjeva u inicijalizaciji |
Pažnja
Zahtjevi za zonama brišu se pri svakom pokretanju programa. Robot koji je zaustavljen unutar zajedničkog prostora ostavlja zahtjev postavljen, pa nakon ponovnog pokretanja drugi robot čeka zonu koju nitko ne koristi.
Dobitak i granice sinkronizacije
Dva robota ne daju dvostruku proizvodnost. Dio posla ostaje nedjeljiv, a dio se odvija u zajedničkom prostoru u kojem radi samo jedan. Ako se posao može podijeliti u omjeru sedamdeset prema trideset, dobitak je manji nego što se očekuje, jer ciklus određuje onaj robot koji ima više posla.
Zato se podjela posla planira zajedno s rasporedom ćelije. Korisno je izmjeriti trajanje svakog koraka i posložiti korake tako da oba robota imaju približno jednako opterećenje, a da se zajednički prostor koristi što kraće. Svaka sekunda provedena u zajedničkom prostoru je sekunda u kojoj drugi robot možda čeka.
Postoji i granica isplativosti. Ako podjela donosi manje od petnaest do dvadeset posto skraćenja ciklusa, drugi robot rijetko se isplati: uz njega dolazi drugi alat, drugi kontroler, složeniji program i više mjesta na kojima se može pojaviti zastoj.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Zajednički prostor | Područje koje dosežu oba robota i u kojem smije biti samo jedan istodobno. |
| Zabranjeni prostor | Područje u koje nijedan robot ne smije ući. |
| Dozvola ulaska u zonu | Signal kojim se robotu odobrava ulazak u zajednički prostor. |
| Predajno mjesto | Stalak na kojem jedan robot ostavlja komad, a drugi ga preuzima. |
| Obostrano čekanje | Stanje u kojem svaki robot drži jedan resurs i čeka drugi, pa nijedan ne nastavlja. |
| Redoslijed zauzimanja | Pravilo da se zone uvijek traže istim redom, čime se obostrano čekanje sprječava. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Kako se najjednostavnije sprječava obostrano čekanje dvaju robota?
Ako svi zone traže istim redoslijedom, stanje u kojem svaki čeka drugoga ne može nastati.
Pitanje 2 od 3
Zašto se zahtjevi za zonama brišu pri pokretanju programa?
Neobrisani zahtjev ostavlja zonu naizgled zauzetom iako u njoj nema nikoga.
Pitanje 3 od 3
Predaja komada preko stalka jednostavnija je od predaje iz ruke u ruku jer:
Prekid kod jednog robota ne ostavlja komad u zraku, a gibanja ne moraju biti usklađena u vremenu.
Odgovoreno 0 od 3.