Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ

MODUL 5 · IZRADA STROJARSKE DOKUMENTACIJE

Nastavna jedinica 5.2

Odabir formata, mjerila i širine crta

Prije prve crte na listu treba odlučiti koliki će biti list, u kojem će se mjerilu dio crtati i kojom debljinom crta. Jedinica pokazuje postupak od gabarita predmeta do formata, mjerila i grupe crta, s primjerima klizača i postolja pozicionirne osi PS-1.

Moći ću:
  • provesti postupak odabira formata i mjerila za zadani dio
  • odrediti polje crtanja formata uz okvir i zaglavlje
  • odabrati normirano mjerilo prema čitljivosti najmanjeg detalja
  • procijeniti kada je detalj u povećanom mjerilu bolji od povećanja cijelog crteža
  • odabrati grupu crta i visinu pisma prema formatu
  • izračunati format i mjerilo iz gabarita dijela i broja pogleda

Od predmeta do lista

Početnik obično uzme list koji mu je pri ruci i počne crtati — pa na pola posla shvati da bokocrt ne stane, ili da je dio toliko sitan da se kote preklapaju. Iskusan crtač najprije planira list: iz gabarita dijela, broja pogleda i veličine najmanjeg detalja odredi mjerilo i format, a tek onda povuče prvu crtu. U CAD sustavu ta se odluka može naknadno promijeniti jednim klikom, ali posljedice su iste: premalo mjerilo daje nečitljiv crtež, preveliko rasipa papir i otežava pregled, a pogrešan format prisiljava na gusto kotiranje.

Postupak se može provesti uvijek istim redom:

  1. Odredite gabarite dijela: duljinu, širinu i visinu u položaju u kojem će se crtati (odabir glavnog pogleda obrađuje jedinica 5.3).
  2. Odredite broj pogleda i presjeka koji su potrebni da oblik bude potpuno određen.
  3. Pronađite najmanji detalj koji mora biti čitljiv: skošenje, zaobljenje, utor za uskočnik, izlaz navoja.
  4. Odaberite mjerilo iz normiranog niza tako da najmanji detalj bude čitljiv, ili predvidite detalj u povećanom mjerilu.
  5. Zbrojite prostor pogleda i rezervu za kote te odaberite najmanji format u čije polje crtanja to stane uz zaglavlje.
  6. Odaberite grupu crta i visinu pisma prema formatu.

Koraci 4 i 5 povezani su: ako dio u željenom mjerilu ne stane u razuman format, mjerilo se smanjuje, a sitni detalji izdvajaju se u povećane detalje. To je normalan kompromis, a ne pogreška.

Formati i polje crtanja

Formati crteža pripadaju nizu A (ISO 216, za crteže ISO 5457). Osnovni format A0 ima površinu 1 m², a svaki sljedeći nastaje raspolavljanjem dulje stranice prethodnog, pa omjer stranica ostaje 1 : √2 ≈ 1 : 1,414. Zato se crtež može umanjiti s A3 na A4 kopiranjem bez izobličenja. Format A4 koristi se uspravno, a veći formati obično položeno. Unutar lista crta se okvir: prema ISO 5457 rub za uvezivanje s lijeve strane iznosi 20 mm, a s ostalih strana 10 mm. Prostor unutar okvira jest polje crtanja. Zaglavlje (ISO 7200) smješta se u donji desni kut polja i široko je najviše 180 mm; visina ovisi o obrascu poduzeća.

FormatList (mm)Polje crtanja (mm)Uobičajena primjena
A4 uspravno210 × 297180 × 277mali dijelovi, vijci, čahure, jednostavni limovi
A3 položeno420 × 297390 × 277većina radioničkih crteža, manji sklopovi
A2 položeno594 × 420564 × 400veći dijelovi, sklopovi srednje veličine
A1 položeno841 × 594811 × 574sklopni crteži strojeva, dispozicije

Polje crtanja u tablici izračunano je odbijanjem okvira (20 + 10 mm po širini, 10 + 10 mm po visini). U računskom prikazu ove jedinice za zaglavlje se predviđa pojas visine 50 mm; to je procjena za tipičan obrazac, a ne vrijednost iz norme. Kod položenih formata pogledi se mogu smjestiti i pokraj zaglavlja, pa je iskoristivi prostor veći nego kod uspravnog A4, gdje zaglavlje zauzima cijelu širinu polja.

U radionici je A3 najčešći format: stane na stol pokraj stroja, može se ispisati na uredskom pisaču i dovoljno je velik za dio srednje složenosti s dva ili tri pogleda. Dobra je praksa (ne propis) da jedno poduzeće koristi što manje različitih formata, jer se crteži lakše slažu, pohranjuju i ispisuju.

Mjerilo i stupanj detalja

Mjerilo je omjer mjere na crtežu i stvarne mjere predmeta. Normirana mjerila (ISO 5455) su: prirodno mjerilo 1:1; mjerila povećanja 2:1, 5:1, 10:1, 20:1, 50:1; mjerila smanjenja 1:2, 1:5, 1:10, 1:20, 1:50, 1:100 i dalje po istom nizu 1–2–5. Mjerilo glavnog crteža upisuje se u zaglavlje, a svako drugo mjerilo (detalja ili pogleda) upisuje se uz njegovu oznaku, npr. Z (5:1).

Na crtežu se uvijek upisuju stvarne mjere, bez obzira na mjerilo. Vodilica duljine 380 nacrtana u mjerilu 1:2 duga je na papiru 190 mm, ali kotni broj glasi 380. Mjerilo mijenja samo veličinu crteža, ne i podatke na njemu. Isto tako, mjerilo ne mijenja debljinu crta ni visinu pisma: kotni broj visok je 3,5 mm i u mjerilu 1:5 i u mjerilu 5:1.

Prednost ima prirodno mjerilo 1:1, jer radionik tada ima osjećaj stvarne veličine dijela. Od njega se odstupa iz dva razloga. Ako je dio sitan, pa bi najmanji detalj na papiru bio kraći od otprilike 1 mm (preporuka iz prakse, ne normirana vrijednost), mjerilo se povećava. Ako je dio velik, pa pogledi s kotama ne stanu u razuman format, mjerilo se smanjuje. Stupanj detalja određuje koliko sitnih oblika mora biti vidljivo: skošenje 0,5 × 45° na klizaču u mjerilu 1:1 na papiru je dugo pola milimetra i ne može se kotirati; u mjerilu 5:1 dugo je 2,5 mm i kotira se bez teškoća.

Umjesto da se cijeli dio poveća zbog jednog sitnog oblika, taj se oblik obično prikaže detaljem: na glavnom pogledu zaokruži se tankom crtom i označi velikim slovom, a izdvojeno se nacrta u povećanom mjerilu. Cijeli dio ostaje u mjerilu 1:1 na manjem formatu, a detalj je čitljiv. Dugački vitki dijelovi, poput vodilica i vretena, crtaju se prekinuto: srednji dio jednakog presjeka izostavi se, prekid se označi tankom crtom, a kota ukupne duljine upisuje se u punom iznosu.

Klizač (1:1) Z Z (5:1) 0,5 × 45° 1:1 — skošenje 0,5 mm, nečitljivo 5:1 — na papiru 2,5 mm
Slika 5.2.1 — Skošenje 0,5 × 45° na kutu klizača: u mjerilu 1:1 ne može se kotirati, u detalju Z u mjerilu 5:1 postaje čitljivo (shematski, bez svih kota).

Širina crta i grupa crta

Širine crta biraju se iz niza ISO 128: 0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1; 1,4; 2 mm. Susjedne vrijednosti odnose se približno kao 1 : √2, isto kao formati, pa crtež umanjen s A3 na A4 i dalje ima crte iz niza. U strojarskim crtežima koriste se debela i tanka crta u omjeru 2 : 1, a debela crta daje ime grupi crta: grupa 0,5 znači debelu crtu 0,5 mm (vidljivi bridovi, obrisi) i tanku 0,25 mm (kotne i pomoćne kotne crte, šrafura, središnjice, nevidljivi bridovi).

FormatPreporučena grupa crtaDebela / tanka (mm)Visina kotnih brojeva (mm)
A4, A3, A20,50,5 / 0,253,5
A1, A00,70,7 / 0,353,5 ili 5

Tablica je preporuka iz prakse: norma daje niz širina i omjer, a izbor grupe prepušta crtaču i pravilima poduzeća. Važno je da je na jednom crtežu cijelo vrijeme ista grupa, u svim pogledima i detaljima, bez obzira na njihovo mjerilo. Visine pisma uzimaju se iz niza ISO 3098 (1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10 mm…); za kotne brojeve i napomene najčešće je 3,5 mm, a za broj crteža u zaglavlju veća visina.

Pažnja

U CAD sustavu debljina crte na zaslonu nije debljina na ispisu. Ako se crtež izrađen za A3 ispisuje „prilagođeno stranici" na A4, sve crte i slova smanjuju se na oko 71 %: kotni brojevi od 3,5 mm postaju visoki 2,5 mm, a mjerilo u zaglavlju više nije točno. Crtež se ispisuje na format za koji je izrađen ili se na umanjenoj kopiji to jasno napiše.

Primjer: klizač, postolje i vodilica PS-1

Klizač PS1-01-004 ima gabarite 100 × 80 × 15. Glavni pogled je pogled na veliku plohu (100 × 80) s provrtima za linearne ležajeve i maticu vretena; drugi pogled, s debljinom 15, crta se kao bokocrt ili presjek. Najmanji detalj neka je skošenje 0,5 × 45°. Mogućnosti su dvije. U mjerilu 2:1 skošenje je na papiru 1 mm, pogledi s rezervom od 20 mm između i oko njih zauzimaju 2 · (100 + 15) + 3 · 20 = 290 mm po širini i 2 · 80 + 2 · 20 = 200 mm po visini — to ne stane u A4 (polje 180 mm), ali stane u A3. U mjerilu 1:1 pogledi zauzimaju 175 × 120 mm i stanu u A4, a skošenje se prikaže detaljem Z (5:1). Obje su odluke ispravne; druga štedi format i čuva osjećaj stvarne veličine.

Postolje PS1-01-001 je ploča 400 × 120 × 10. Glavni pogled je ploha 400 × 120 s rasporedom provrta, a ispod nje uski pogled debljine 10. U mjerilu 1:1 potrebno je 400 + 2 · 20 = 440 mm po širini — više od polja A3 (390 mm), pa bi trebao A2. Ako je A3 najveći format koji se u radionici koristi, bira se mjerilo 1:2: pogledi s rezervom zauzimaju 240 × 125 mm, a skošenja i upusti vijaka kotiraju se u detalju. Polje A3 tada je popunjeno samo oko 28 %, ali to ne smeta: slobodan prostor dobro dođe za tablicu provrta ili napomene.

Vodilica PS1-01-005, Ø12 × 380, u mjerilu 1:1 zahtijeva 420 mm po širini i ne stane u A3. Umjesto mjerila 1:2, u kojem bi promjer bio samo 6 mm na papiru, crta se u 1:1 prekinuto: izostavi se srednji dio, a crtež stane u A4 položeno ili A3 s mnogo mjesta za oznake hrapavosti Ra 0,4 i tolerancije h6.

zaglavlje 180 × 50 (procjena) pogledi 1:2 s rezervom 240 × 125 mm rezerva za kote 20 mm A3 položeno: list 420 × 297 polje crtanja 390 × 277 okvir: 20 lijevo, 10 ostale strane popunjenost polja oko 28 %
Slika 5.2.2 — Raspored postolja PS1-01-001 na formatu A3 u mjerilu 1:2: glavni pogled s provrtima, ispod uski pogled debljine 10, osjenčan prostor pogleda s rezervom za kote (shematski, bez kota).

Računski prikaz: format i mjerilo iz gabarita

Prikaz provodi postupak iz prvog odjeljka. Pogledi se slažu po europskoj metodi (ISO 128, metoda E): tlocrt ispod nacrta, bokocrt s lijeva gledan desno od nacrta. Oko svakog pogleda i između pogleda računa se rezerva za kote od 20 mm. Polazi se od mjerila 1:1; ako je najmanji detalj na papiru kraći od 1 mm, mjerilo se povećava na 2:1, 5:1 ili 10:1. Zatim se traži najmanji format do dopuštenog koji prima poglede uz pojas za zaglavlje od 50 mm ili pokraj zaglavlja širine 180 mm; ako ga nema, mjerilo se smanjuje korak po korak.

širina = M · (L + Bbok) + (nstupaca + 1) · r    visina = M · (H + Btlo) + (nredaka + 1) · r

Format i mjerilo iz gabaritaRačunski prikaz

Iz gabarita dijela, rasporeda pogleda i najmanjeg detalja bira se normirano mjerilo i najmanji format koji prima poglede s rezervom za kote 20 mm i zaglavlje.

Mjerilo—
Format—
Pogledi s rezervom—
Grupa crta—

Za zadane vrijednosti klizača (100 × 80 × 15, nacrt i bokocrt, najmanji detalj 0,5 mm, najveći format A3) prikaz daje mjerilo 2:1 i format A3, s pogledima koji zauzimaju 290 × 200 mm i grupom crta 0,5. Postavite najmanji detalj na 1 mm i dobit ćete 1:1 na A4 — to je druga, jednako ispravna odluka iz primjera, uz detalj za skošenje. Upišite gabarite postolja (400 × 120 × 10, nacrt i tlocrt, detalj 1 mm) i vidjet ćete kako dopušteni format A3 prisiljava na mjerilo 1:2, a dopušteni A2 zadržava 1:1.

Ključni pojmovi

PojamZnačenje
Formatveličina lista iz niza A, omjer stranica 1 : √2
Polje crtanjaprostor unutar okvira, u koji idu pogledi, kote i zaglavlje
Okvircrta koja omeđuje polje crtanja; lijevi rub 20 mm, ostali 10 mm
Mjeriloomjer mjere na crtežu i stvarne mjere; normirani niz 1–2–5
Prirodno mjerilomjerilo 1:1, prednost kad god je izvedivo
Stupanj detaljakoliko sitnih oblika mora biti čitljivo na crtežu
Detaljizdvojen dio pogleda u povećanom mjerilu, označen slovom
Grupa crtapar debela/tanka crta u omjeru 2 : 1, nazvan po debeloj crti
Prekinuti prikazskraćen prikaz dugog dijela jednakog presjeka, s punom kotom duljine

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Pitanje 1 od 4

Vodilica duljine 380 mm nacrtana je u mjerilu 1:2. Koji kotni broj se upisuje za njezinu duljinu?

Na crtežu se uvijek upisuju stvarne mjere; mjerilo mijenja samo veličinu prikaza.

Pitanje 2 od 4

Koliko iznosi polje crtanja formata A3 položeno uz okvir 20 mm lijevo i 10 mm s ostalih strana?

Širina 420 − 20 − 10 = 390 mm, visina 297 − 10 − 10 = 277 mm.

Pitanje 3 od 4

Skošenje 0,5 × 45° na dijelu nacrtanom u 1:1 ne može se kotirati. Što je u pravilu najbolje rješenje?

Detalj u povećanom mjerilu čini sitni oblik čitljivim bez povećanja cijelog crteža i formata.

Pitanje 4 od 4

Što znači grupa crta 0,5 u strojarskom crtežu?

Grupa se naziva po debeloj crti; tanka je u omjeru 2 : 1 prema debeloj, dakle 0,25 mm.

Odgovoreno 0 od 4.