MODUL 5 · IZRADA SKLOPOVA
Nastavna jedinica 5.5
Uporaba stanja prikaza
Veliki sklop ne usporava zbog toga što je velik nego zato što se sve u njemu neprekidno crta i drži u memoriji. Stanja prikaza, prozirnost i olakšani način rada služe tome da se u svakom trenutku prikaže samo ono što je potrebno, bez ijedne izmjene geometrije ili veza.
- objasniti što stanje prikaza pamti i što ne mijenja
- sakriti, prikazati i učiniti prozirnom pojedinu komponentu sklopa
- razlikovati stanje prikaza od konfiguracije sklopa
- izraditi rastavljeni prikaz sklopa i upotrijebiti ga u nacrtu i uputama
- objasniti olakšani način rada i način pregleda velikih sklopova
- procijeniti uštedu memorije i vremena otvaranja u olakšanom načinu
Što je stanje prikaza
Stanje prikaza zapamćena je kombinacija triju stvari: koje su komponente vidljive, koje su prozirne i kojim se načinom prikaza crtaju — osjenčano, žičano ili s vidljivim bridovima. Sklop može imati više stanja prikaza i prebacivati se među njima jednim klikom, a svako se pamti u dokumentu sklopa.
Ono što stanje prikaza ne radi jednako je važno. Ne mijenja geometriju, ne mijenja veze, ne isključuje komponente iz sastavnice i ne utječe na masu sklopa. Sakriveni vijak i dalje je u sklopu, i dalje je vezan i dalje se broji. Skrivanje je isključivo pitanje prikaza na zaslonu.
Tipična stanja prikaza u strojarskom sklopu su tri: potpun prikaz za predstavljanje, prikaz bez vanjskih oplata za rad na unutarnjim dijelovima i prikaz samo nosive konstrukcije za provjeru sudara. Svako se stanje jednom pripremi i poslije se samo bira iz popisa.
Sakrivanje i prozirnost komponenti
Komponenta se sakriva iz stabla ili izravno u grafičkom prostoru. Sakrivena komponenta nestaje sa zaslona, a u stablu ostaje zapisana blijedom ikonom. Prozirnost je blaža mjera: komponenta ostaje vidljiva, ali se kroz nju vidi ono što je iza. To je korisno kada se provjerava naliježe li ležaj pravilno u svom mjestu, a poklopac se ne želi potpuno ukloniti iz slike.
Prozirnost se zadaje po komponenti i u svakom stanju prikaza može biti drugačija. Postoji i brzi način: držanjem tipke pri odabiru plohe komponenta privremeno postaje prozirna, što je korisno pri postavljanju veze na plohu koja je zaklonjena drugom komponentom.
Na velikim se sklopovima skrivanje koristi i zbog brzine. Svaka vidljiva ploha mora se iscrtati pri svakom zakretu prikaza, pa sakrivanje polovice sklopa doslovno prepolovi posao grafičke kartice. To je najjeftiniji način ubrzanja rada i ne traži nikakvu izmjenu modela.
Stanje prikaza i konfiguracija
Stanje prikaza često se brka s konfiguracijom, a razlika je bitna. Stanje prikaza mijenja samo ono što se vidi. Konfiguracija mijenja sam sklop: koje su komponente potisnute, koje su vrijednosti mjera i koja je konfiguracija svake komponente odabrana. Potisnuta komponenta ne ulazi u sastavnicu i ne broji se u masu; sakrivena ulazi i broji se.
| Stanje prikaza | Konfiguracija sklopa | |
|---|---|---|
| Mijenja vidljivost | da | posredno, potiskivanjem |
| Mijenja masu sklopa | ne | da |
| Utječe na sastavnicu | ne | da |
| Mijenja mjere i veze | ne | da |
| Tipična uporaba | pregledniji rad na zaslonu | izvedbe proizvoda, rastavljeni prikaz |
| Pamti se u | dokumentu sklopa | dokumentu sklopa |
Pravilo izbora je jednostavno: ako se mijenja samo pogled, koristi se stanje prikaza; ako se mijenja sadržaj sklopa, koristi se konfiguracija. Sklop S-4 s vijcima i bez njih dvije su konfiguracije; sklop S-4 s prozirnim ležajem i bez njega dva su stanja prikaza.
Rastavljeni prikaz
Rastavljeni prikaz razmiče komponente uzduž zadanih smjerova tako da se vidi redoslijed sastavljanja. Izrađuje se u koracima: odabere se komponenta, povuče se za strelicu u željenom smjeru i korak se potvrdi. Svaki je korak zaseban, pa se poslije može urediti, obrisati ili mu se može promijeniti duljina pomaka.
Rastavljeni prikaz pripada konfiguraciji sklopa, a ne stanju prikaza. Sklop se u njemu prikazuje rastavljeno ili sastavljeno, a prijelaz se može i animirati. Osim za montažne upute, rastavljeni prikaz koristi se i na nacrtu sklopa: izometrijski pogled u rastavljenom stanju, s pozicijskim brojevima uz svaki dio, standardni je prilog sastavnici.
Za sklop S-4 rastavljeni prikaz ima četiri koraka: osovina se izvuče uzduž svoje osi, ležaj također, vijci se povuku prema natrag, a nosač ostaje na mjestu. Rezultat je upravo prikaz kakav je upotrijebljen na početku ovog modula.
Olakšani način rada i veliki sklopovi
U potpunom načinu rada svaka komponenta učitava se u cijelosti: sva geometrija, cijelo stablo značajki, sve skice. U olakšanom načinu učitava se samo ono što je potrebno za prikaz i za veze — gotova geometrija, bez povijesti izrade. Komponenta se i dalje vidi, može se vezati i mjeriti, ali zauzima znatno manje memorije i otvara se mnogo brže.
Prijelaz iz olakšanog u potpuni način obavlja se u svakom trenutku, po pojedinoj komponenti ili za cijeli sklop. Komponenta se mora vratiti u potpuni način kada joj se uređuje geometrija ili kada se traži podatak koji ovisi o stablu značajki. Za samo gledanje, vezanje i provjeru sudara olakšani je način dovoljan.
Uz to postoji i način velikog sklopa, koji uz olakšano učitavanje isključuje i dio prikaza: sjene, rubove, prozirnost i automatsku obnovu. Kod sklopova s više tisuća komponenti koristi se i način pregleda, u kojem se sklop otvara gotovo trenutačno jer se učitava samo grafički zapis, bez ijedne datoteke dijela; u tom se načinu može gledati i mjeriti, ali ne i uređivati.
Zapamtite
Potpun način — sve učitano, uređivanje moguće. Olakšani način — učitana samo geometrija, brže i lakše. Način pregleda — samo grafički zapis, najbrže otvaranje, bez uređivanja.
Koliko se dobiva olakšanim načinom
Dobitak nije mali. U olakšanom načinu komponenta obično zauzme između petine i trećine memorije koju bi zauzela u potpunom, a otvaranje je nekoliko puta brže. Na sklopu od nekoliko stotina komponenti to je razlika između rada i čekanja.
Račun ispod daje procjenu. Brojevi su orijentacijski jer ovise o složenosti dijelova, ali odnos koji pokazuju odgovara onome što se u radu doista osjeti.
Usporedba potpunog i olakšanog načina rada. Udio memorije zadaje koliko olakšana komponenta zauzme u odnosu na potpuno učitanu.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Stanje prikaza | Zapamćena kombinacija vidljivosti, prozirnosti i načina prikaza komponenti. |
| Prozirnost | Način prikaza u kojem se kroz komponentu vidi ono što je iza nje. |
| Konfiguracija sklopa | Inačica sklopa s drugačijim potisnutim komponentama i mjerama; utječe na masu i sastavnicu. |
| Rastavljeni prikaz | Razmicanje komponenti po koracima radi prikaza redoslijeda sastavljanja. |
| Olakšani način rada | Učitavanje samo gotove geometrije komponente, bez stabla značajki. |
| Način pregleda | Otvaranje sklopa iz grafičkog zapisa, bez datoteka dijelova; gledanje i mjerenje bez uređivanja. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Što se događa s masom sklopa kada se komponenta sakrije?
Skrivanje je pitanje prikaza; komponenta ostaje u sklopu, vezana je i ulazi u masu i sastavnicu.
Pitanje 2 od 3
Čime se iz sklopa uklanja komponenta tako da ne ulazi u sastavnicu?
Potisnuta komponenta u toj konfiguraciji ne postoji: ne ulazi u sastavnicu ni u masu.
Pitanje 3 od 3
Što se u olakšanom načinu rada ne učitava?
Učitava se samo gotova geometrija potrebna za prikaz i veze; povijest izrade ostaje neučitana.
Odgovoreno 0 od 3.