MODUL 4 · IZRADA 3D SKICE
Nastavna jedinica 4.5
Uzorak nad izvučenim dijelom
Kada se ista značajka ponavlja, nema smisla izrađivati je više puta. Uzorak je značajka koja izabranu geometriju umnožava po pravilu — u nizu, u krug, po skici ili po krivulji. Umjesto dvadeset provrta u stablu ostaje jedan provrt i jedan uzorak, a izmjena se radi na jednom mjestu.
- objasniti razliku između uzorka i ručnog kopiranja geometrije
- izraditi linearni i kružni uzorak i zadati njihove parametre
- primijeniti uzorak po skici i uzorak po krivulji
- preskočiti pojedine pojave uzorka i objasniti kada je to prikladno
- razlikovati uzorak značajki, uzorak lica i uzorak tijela
- izmijeniti postojeći uzorak i predvidjeti posljedice izmjene
Uzorak umjesto kopiranja
Na poprečnoj gredi okvira treba dvadeset provrta Ø9 mm na razmaku 25 mm. Prvi način je nacrtati dvadeset kružnica u skici i sve ih kotirati. Drugi je izraditi jedan provrt i nad njim uzorak. Razlika se ne vidi na gotovom modelu — vidi se pri prvoj izmjeni. U prvom slučaju promjena razmaka znači dvadeset novih kota; u drugom znači jedan broj.
Uzorak nije kopiranje. Pojave uzorka nisu samostalne geometrije nego izvedenice izvorne značajke: mijenja li se izvorni provrt, mijenjaju se sve pojave. Upravo to čini uzorak zapisom namjere, a ne samo uštedom vremena. Model kaže: ovih dvadeset provrta jesu isti provrt, ponovljen po pravilu.
U stablu uzorak stoji kao jedna značajka ispod izvorne. To znači da se izvorna značajka mora izraditi prije uzorka i da se uzorak pri izmjeni izvorne obnavlja sam.
Linearni i kružni uzorak
Linearni uzorak traži smjer, razmak i broj pojava. Smjer se zadaje bridom, osi ili kotom skice. Uzorak može imati i drugi smjer, čime iz jednog provrta nastaje mreža. Važno je zapamtiti da broj pojava uključuje i izvornu: ako se zada broj pet, dobiva se izvorna značajka i još četiri kopije.
Kružni uzorak traži os, kut i broj pojava. Najčešće se zada jednolik raspored po punom krugu, pri čemu program sam podijeli 360° na zadani broj pojava. Ako se zada kut manji od punog kruga, pojave se rasporede unutar tog isječka. Bez osi kružni uzorak ne postoji, pa se on gotovo uvijek izrađuje odmah nakon referentne osi iz jedinice 4.2.
Uzorak po skici i po krivulji
Kada raspored nije ni pravilan niz ni krug, u pomoć dolaze dvije izvedbe koje raspored preuzimaju iz geometrije. Uzorak po skici koristi skicu punu točaka: gdje god u skici stoji točka, ondje se pojavljuje kopija izvorne značajke. Time se nepravilan raspored provrta zadaje crtanjem, a ne nizom postavki.
Uzorak po krivulji raspoređuje pojave duž zadanog brida ili krivulje. To je izvedba koja se najbolje slaže s ovim modulom: gornji obris okvira je krivulja, pa se ukrute ili provrti po njoj mogu rasporediti na jednakim razmacima, a pri produljenju okvira raspored se sam prilagodi. U postavkama se bira hoće li razmak biti stalan ili će se broj pojava držati stalnim, kao i hoće li se pojave zakretati zajedno s krivuljom.
| Vrsta uzorka | Što se zadaje | Kada se bira |
|---|---|---|
| Linearni | smjer, razmak, broj pojava | niz provrta ili rebara duž grede |
| Kružni | os, kut, broj pojava | provrti na prirubnici, krakovi zvijezde |
| Po skici | skica s točkama | nepravilan, ali zadani raspored |
| Po krivulji | krivulja ili brid, razmak | pojave duž zakrivljene ili prostorne putanje |
| Po tablici | tablica koordinata | raspored preuzet iz vanjskog izvora |
Preskakanje pojava i uzorak tijela
Rijetko je raspored potpuno pun. Na sredini grede obično prolazi nosač, pa ondje provrt ne smije biti. Za to služi preskakanje pojava: u definiciji uzorka označi se koja se pojava izostavlja, a sve ostale ostaju. Time raspored i dalje ostaje jedan uzorak, s jednim razmakom i jednim brojem, a ne dva odvojena uzorka koja se pri izmjeni moraju usklađivati.
Uzorak se ne primjenjuje samo na značajke. Postoje tri razine. Uzorak značajki ponavlja odabranu značajku sa svime što ona nosi. Uzorak lica ponavlja skup ploha i koristan je kada se izvorna značajka ne može lako izdvojiti. Uzorak tijela ponavlja cijelo tijelo i prirodno rješenje je upravo za potpornu bazu: jedna baza, izrađena na jednom stupu, uzorkom se prenosi na preostala tri.
Pri izboru razine vrijedi pravilo: uzorkovati što je moguće manje. Uzorak cijelog tijela obnavlja se dulje od uzorka jedne značajke, a na velikim modelima ta se razlika osjeti pri svakoj izmjeni.
Zadajte raspored i masu jedne pojave. Prikaz daje ukupan broj pojava, stvaran broj nakon preskakanja, duljinu koju uzorak zauzima i ukupnu masu dodanog ili oduzetog materijala.
Izmjena uzorka
Uzorak se mijenja kao i svaka druga značajka, uređivanjem definicije. U praksi se javljaju četiri izmjene: promjena broja pojava, promjena razmaka, promjena smjera i promjena skupa preskočenih pojava. Sve četiri rade bez posljedica sve dok uzorak ostaje unutar tijela na kojem je izrađen.
Problemi nastaju kada pojava izađe izvan tijela. Program tada javlja da se pojava ne može izgraditi i nudi izbor: ili se uzorak skrati, ili se dopusti da se neuspjele pojave tiho izostave. Druga mogućnost zvuči praktično, ali skriva grešku: model se obnovi, a provrta nema. Bolje je smanjiti broj pojava i time zadržati poklapanje modela i nacrta.
Primjer
Greda duga 600 mm nosi uzorak od dvadeset provrta na razmaku 25 mm, dakle 475 mm ukupno. Skrati li se greda na 500 mm, posljednje četiri pojave ostaju izvan materijala. Ispravan je postupak vezati broj pojava uz duljinu grede jednadžbom, a ne dopustiti tiho izostavljanje.
Posljednja napomena tiče se nacrta. Uzorak u nacrtu daje jednu kotu razmaka i oznaku broja pojava umjesto dvadeset pojedinačnih kota. Uredno izrađen uzorak zato skraćuje i kotiranje, što je još jedan razlog da se raspored nikada ne crta rukom.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Uzorak | Značajka koja izabranu geometriju ponavlja po zadanom pravilu. |
| Pojava uzorka | Jedna kopija izvorne značajke unutar uzorka; nije samostalna geometrija. |
| Preskakanje pojava | Izostavljanje pojedinih kopija bez razbijanja uzorka na dva dijela. |
| Uzorak po krivulji | Raspored pojava duž brida ili krivulje, sa stalnim razmakom ili stalnim brojem. |
| Uzorak tijela | Ponavljanje cijelog tijela umjesto pojedine značajke. |
| Tiho izostavljanje | Postavka koja neuspjele pojave izostavlja bez poruke; skriva neusklađenost modela. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Zadan je linearni uzorak s brojem pojava pet. Koliko će provrta biti na modelu?
Broj pojava uključuje i izvornu značajku, pa je ukupno pet provrta.
Pitanje 2 od 3
Koja je izvedba uzorka prikladna kada se ukrute raspoređuju duž zakrivljenog gornjeg obrisa okvira?
Uzorak po krivulji drži pojave na krivulji i prilagođava raspored pri njezinoj promjeni.
Pitanje 3 od 3
Nakon skraćivanja grede dio pojava izlazi izvan materijala. Bolje je:
Tiho izostavljanje sakriva neslaganje modela i nacrta; broj pojava treba pratiti duljinu grede.
Odgovoreno 0 od 3.