MODUL 4 · IZRADA 3D SKICE
Nastavna jedinica 4.4
Izvlačenje potporne baze
Okvir izrađen vučenjem stoji na četiri kraja cijevi. Tako se ne može ni pričvrstiti ni osloniti na pod. Na kraj svakog stupa dolazi potporna baza — ploča s provrtima koja opterećenje raznosi po podlozi. Njezina izrada uči jedno općenitije pravilo: kako novu značajku vezati uz geometriju koja već postoji.
- objasniti ulogu potporne baze u konstrukciji od cijevi
- odabrati podlogu za skicu baze: plohu tijela ili referentnu ravninu
- vezati skicu baze uz postojeću geometriju okvira relacijama, a ne kotama
- izvući bazu i odabrati ispravan odnos prema postojećem tijelu
- provjeriti spoj i preklapanje tijela nakon izvlačenja
- izračunati masu potporne baze i njezin udio u masi konstrukcije
Čemu služi potporna baza
Cijev 30 × 30 mm na podlozi ostavlja otisak od devet kvadratnih centimetara. Ako okvir s opremom teži dvjesto kilograma, na svaki od četiri kraja otpada oko pedeset kilograma, a tlak na podlogu prelazi granicu koju podnosi obični podni premaz. Uz to, cijev nema gdje primiti vijak. Potporna baza rješava oboje: povećava naslonu površinu i nosi provrte za pričvršćenje.
U ovom modulu baza je ista ploča koja se u području pojavljuje kao dio P-12: 120 × 80 × 12 mm, od legure AlMg3 gustoće 2,67 g/cm³, s četiri provrta Ø9 mm na razmaku 96 × 56 mm. Time se dobiva i korisna usporedba: ista ploča koja je u trećem modulu nastala izvlačenjem obrisa u ravnini ovdje nastaje na kraju prostornog okvira i mora se vezati uz njega.
Baza se ne mora izrađivati kao zaseban dio. U ovom je slučaju izrađujemo kao dodatnu značajku istog modela, jer se zavaruje na okvir i s njim čini nerastavljivu cjelinu.
Gdje započeti skicu
Postoje dvije mogućnosti i obje su ispravne, ali nose različite posljedice. Prva je skicirati izravno na plohi okvira — na donjem licu stupa. To je najbrže i skica odmah zna gdje je. Druga je izraditi referentnu ravninu na dnu okvira i skicirati na njoj.
Skica na plohi je jednostavnija, ali je i osjetljivija: ako se kasnije doda zaobljenje na kraju stupa ili se profil zamijeni drugim, ploha nestaje i skica gubi podlogu. Skica na referentnoj ravnini izvedenoj iz prostorne skice preživljava i jedno i drugo, jer prostorna skica ostaje ista bez obzira na to kakav se profil po njoj vuče. Za konstrukciju koja će se mijenjati, druga je mogućnost bolja.
Vezivanje uz postojeću geometriju
Skica baze mora znati gdje je stup. Najgori je način upisati kote od ishodišta modela: takva skica stoji na apsolutnom mjestu i ne zna ništa o okviru, pa se pri prvoj izmjeni tlocrta baza nađe u zraku. Ispravan je način vezati skicu relacijama uz geometriju okvira.
Postupak je kratak. Bridovi stupa pretvore se u entitete skice naredbom pretvaranja, čime nastaje kvadrat 30 × 30 mm koji je relacijom trajno vezan uz stvarni profil. Zatim se nacrta pravokutnik baze i njegovo se središte relacijom podudarnosti veže uz središte tog kvadrata, ili se obje dijagonale povežu simetrijom oko konstrukcijskih linija. Naposljetku se zadaju samo dvije kote: 120 i 80.
Rezultat je skica s tri stupnja slobode manje nego prije i s jasno iskazanom namjerom: baza je uvijek u osi stupa. Povisi li se okvir, baza ostaje pod stupom. Premjesti li se stup, baza ide s njim.
Zapamtite
Pretvaranje bridova u entitete skice stvara relaciju prema stvarnoj geometriji. Kopiranje mjera rukom ne stvara ništa — samo brojeve koji slučajno odgovaraju dok se model ne promijeni.
Izvlačenje i odnos prema tijelu
Nakon što je skica potpuno određena, baza se izvlači na 12 mm. Smjer je prema van, od okvira prema podlozi. U definiciji izvlačenja postoji ključna postavka koja se lako previdi: spajanje rezultata s postojećim tijelom. Ako je uključena, baza i okvir postaju jedno tijelo. Ako je isključena, nastaje zasebno tijelo unutar istog dokumenta.
Obje mogućnosti imaju smisla. Spojeno tijelo odgovara stvarnosti kod zavarene izvedbe i jednostavnije je za daljnji rad. Odvojena tijela imaju smisla ako se baza izrađuje od drugog materijala — kao ovdje, gdje je okvir čelični, a baza od AlMg3 — jer se svakom tijelu može pridružiti vlastiti materijal i vlastita masa.
Nakon izvlačenja slijedi provrt. Četiri provrta Ø9 mm na razmaku 96 × 56 mm izrađuju se čarobnjakom za provrte, a njihov se položaj zadaje u odnosu na središte ploče, ne u odnosu na njezin rub. Time se pri promjeni mjere ploče raspored provrta ne raspada.
Ploča zadanih mjera umanjena za provrte daje volumen i masu jedne baze. Prikaz uz to daje i ukupnu masu svih baza na okviru.
Provjera spoja i preklapanja
Prostorni model lako sakrije grešku koja se u ravnini vidi odmah. Zato se nakon izrade baze provode tri provjere. Prva je pogled presjeka: ravnina se provuče kroz stup i bazu i gleda se dodiruju li se doista ili između njih ostaje pukotina od desetinke milimetra. Druga je provjera preklapanja, koja javlja presijecaju li se tijela i kolik je volumen presjeka. Treća je izračun mase, jer masa koja se ne slaže s procjenom gotovo uvijek znači da se neko tijelo broji dvaput.
| Provjera | Što se traži | Što znači nalaz |
|---|---|---|
| Pogled presjeka | dodir stupa i baze | pukotina znači da skica nije vezana uz plohu |
| Preklapanje tijela | zajednički volumen | preklapanje je dopušteno kod zavara, ali se masa broji dvaput |
| Izračun mase | ukupna masa i položaj težišta | odstupanje otkriva višak ili manjak tijela |
| Stablo značajki | poruke o obnovi | upozorenje znači izgubljenu referencu skice |
Pažnja
Ako se baza izradi kao odvojeno tijelo, u masi modela ona se pojavljuje tek kada joj se pridruži materijal. Prazno tijelo bez materijala nosi zadanu gustoću i u izračunu daje krivu masu.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Potporna baza | Ploča na kraju stupa koja opterećenje raznosi po podlozi i nosi provrte za pričvršćenje. |
| Pretvaranje entiteta | Naredba koja brid ili plohu pretvara u entitet skice, trajno vezan uz izvornik. |
| Spajanje rezultata | Postavka izvlačenja koja novo tijelo pripaja postojećem ili ga ostavlja odvojenim. |
| Više tijela u dokumentu | Model s više odvojenih tijela; svakom se može zadati vlastiti materijal. |
| Pogled presjeka | Prikaz modela presječenog ravninom, radi provjere dodira i debljina. |
| Provjera preklapanja | Alat koji javlja presijecaju li se tijela i kolik je zajednički volumen. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Zašto se skica potporne baze veže uz stup relacijama, a ne kotama od ishodišta?
Relacije prenose namjeru: baza je u osi stupa. Kote od ishodišta drže bazu na apsolutnom mjestu.
Pitanje 2 od 3
Što postiže isključivanje postavke spajanja rezultata pri izvlačenju?
Odvojena tijela korisna su kada dijelovi imaju različit materijal, kao čelični okvir i baza od AlMg3.
Pitanje 3 od 3
Masa modela ne odgovara procjeni. Najvjerojatniji uzrok je:
Provjera preklapanja pokazuje zajednički volumen; preklopljeni volumen ulazi u masu dvaput.
Odgovoreno 0 od 3.