MODUL 4 · PROGRAMSKI ALATI U INDUSTRIJSKOJ ROBOTICI
Nastavna jedinica 4.5
Kalibracija koordinatnih sustava robota i alata
Robot zna gdje mu je prirubnica, ali ne zna što je na nju netko pričvrstio. Kalibracijom alata kontroleru se kaže gdje je vrh i kako je zakrenut, a kalibracijom korisničkog sustava gdje je naprava ili paleta. Bez jednoga i drugoga svaki program ostaje vezan uz jedan jedini postav.
- objasniti čemu služi radna točka alata i koordinatni sustav alata
- provesti kalibraciju alata u četiri i više točaka
- odrediti korisnički koordinatni sustav u tri točke
- provjeriti točnost kalibracije i protumačiti dobiveno odstupanje
- objasniti posljedice pogrešne kalibracije na putanju i orijentaciju
- razlikovati kalibraciju u simulaciji od kalibracije na stvarnom robotu
Radna točka alata
Bez zadanog alata kontroler vodi ishodište prirubnice. Čim se na prirubnicu pričvrsti prihvatnica, korisno mjesto više nije prirubnica nego vrh prstiju ili sredina između njih. To mjesto naziva se radna točka alata, a uz nju ide i koordinatni sustav alata koji određuje smjer prilaza.
Radna točka opisuje se trima pomacima od prirubnice i trima zakretima. Kada je zadana, sve naredbe gibanja odnose se na nju: pravocrtno gibanje vodi vrh alata po ravnoj crti, a zakret oko osi alata vrti alat oko vlastite osi umjesto oko prirubnice. Upravo to drugo svojstvo najviše se koristi pri provjeri, jer se odmah vidi je li točka pogođena.
| Podatak o alatu | Oznaka | Uloga |
|---|---|---|
| Pomak po x | x | položaj vrha prema naprijed od prirubnice |
| Pomak po y | y | bočni pomak vrha |
| Pomak po z | z | izduženje alata od prirubnice |
| Zakreti | rx, ry, rz | smjer osi alata, odnosno smjer prilaza |
| Masa i težište | m, cog | ulazi u proračun opterećenja i ubrzanja |
Masa i težište alata nisu dio geometrije, ali se zadaju zajedno s njom. Kontroler ih koristi za proračun ubrzanja i za nadzor opterećenja, pa robot s krivo zadanom masom alata radi grublje i brže troši prijenosnike.
Kalibracija alata u četiri i više točaka
Postupak se temelji na jednostavnoj zamisli: ako se vrh alata iz više različitih položaja ruke dovede u istu nepomičnu točku u prostoru, iz razlike položaja zglobova može se izračunati gdje je vrh u odnosu na prirubnicu. Nepomična točka je šiljak pričvršćen na stol ili na podnu ploču.
Robot se dovodi do šiljka četiri puta, svaki put s bitno drugačijim položajem ruke — jednom uspravno, jednom nagnuto naprijed, jednom ustranu, jednom zakrenuto. Kontroler iz tih četiriju položaja izračuna pomake vrha. Za određivanje smjera osi alata dodaju se još dvije točke: jedna udaljena u smjeru buduće osi z i jedna u smjeru osi x. Postupak se zato u praksi naziva kalibracijom u šest točaka.
Zapamtite
Četiri točke daju položaj vrha alata. Smjer osi alata iz njih se ne dobiva — za to su potrebne dodatne točke. Ako alat mora prilaziti pod zadanim kutom, kalibracija u četiri točke nije dovoljna.
Kvaliteta kalibracije izravno ovisi o razlici među položajima. Ako su četiri položaja slična, proračun je loše uvjetovan i pogreška raste, iako kontroler prijavljuje uredan završetak. Zato se traži da se položaji razlikuju barem tridesetak stupnjeva u orijentaciji.
Korisnički koordinatni sustav u tri točke
Korisnički sustav vezan je uz napravu, paletu ili stol. Određuje se trima točkama: ishodištem, jednom točkom u smjeru osi x i jednom točkom u ravnini x–y. Kontroler iz njih izračuna položaj i zakret sustava. Nakon toga se točke programa zadaju mjerama predmeta — razmak pozicija na paleti 300 mm, visina sloja 25 mm — a ne koordinatama u prostoru robota.
Korist je u tome što se pomak naprave ili palete ispravlja ponovnim mjerenjem triju točaka, nakon čega cijeli program ponovno radi. U ćeliji ZR-1 taj je dobitak vrlo opipljiv: paleta ima 48 pozicija, pa bi bez korisničkog sustava svaki pomak palete značio ponovno učenje četrdeset osam točaka.
! Pozicija na paleti u korisnickom sustavu palete
! red i stupac su cjelobrojne varijable 0..3 i 0..2
pOdlozi.trans.x := 150 + red * 300;
pOdlozi.trans.y := 150 + stupac * 260;
pOdlozi.trans.z := 20 + sloj * 25;
MoveL pOdlozi, v300, fine, tPrihvat \WObj := wobjPaleta;Provjera točnosti i posljedice pogreške
Kalibracija se ne prihvaća dok se ne provjeri. Provjera alata najjednostavnija je: robot se dovede vrhom na šiljak i zatim se zakreće samo oko osi alata, u obje strane, za osamdesetak stupnjeva. Ako vrh ostaje na šiljku, radna točka je dobro određena; ako opisuje krug, polumjer tog kruga približno je jednak pogrešci.
Pogreška radne točke ne pomiče samo točke nego kvari orijentaciju putanje. Pri pravocrtnom gibanju bez zakretanja pogreška se pojavljuje kao stalni pomak i može se podnijeti. Čim se alat zakreće, pogreška postaje promjenjiva: vrh opisuje luk oko stvarne točke, pa odstupanje na predmetu raste s kutom zakreta. U nanošenju i zavarivanju to se vidi kao krivudav trag.
Pažnja
Pogreška kalibracije alata od 1 mm pri zakretu od 90 stupnjeva daje odstupanje reda veličine 1,4 mm na predmetu. Kod zavarivanja s tolerancijom od 0,5 mm to je izvan svake granice.
Pogreška radne točke alata pri zakretu alata pretvara se u odstupanje na predmetu. Račun uzima najnepovoljniji slučaj, u kojem je pogreška okomita na os zakreta.
Simulacija i stvarni robot
U simulaciji je kalibracija u načelu nepotrebna: radna točka alata poznata je iz CAD modela i upisuje se izravno, jednako kao i položaj naprave iz tlocrta. Zato programi u modelu često rade besprijekorno, a na stroju promaše.
Razlika je u tome što model opisuje zamišljenu, a ne izvedenu ćeliju. Alat je izrađen s tolerancijom, naprava je montirana s odstupanjem od nekoliko milimetara, a postolje robota rijetko stoji točno na crti iz nacrta. Zato se na stvarnoj ćeliji kalibracija provodi uvijek, i to istim redoslijedom: najprije alat, zatim korisnički sustavi. Dobiveni podaci vraćaju se u model kako bi model i ćelija ostali usklađeni.
| Korak | U simulaciji | Na stvarnom robotu |
|---|---|---|
| Radna točka alata | upisuje se iz CAD modela | mjeri se u četiri i više točaka na šiljku |
| Smjer osi alata | poznat iz modela | mjeri se dodatnim točkama |
| Korisnički sustav | upisuje se iz tlocrta | mjeri se u tri točke na napravi |
| Provjera | pregled putanje i nadzor sudara | zakretanje oko vrha i probni ciklus |
| Zapis | u datoteci stanice | u kontroleru i u dokumentaciji ćelije |
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Radna točka alata | Točka na alatu kojoj kontroler zadaje položaj i koja se vodi po putanji. |
| Koordinatni sustav alata | Sustav vezan uz alat koji određuje smjer prilaza i osi zakretanja. |
| Kalibracija u četiri točke | Postupak određivanja položaja vrha alata dovođenjem na šiljak iz različitih položaja ruke. |
| Korisnički sustav | Koordinatni sustav vezan uz napravu ili paletu, određen u tri točke. |
| Šiljak | Nepomična referentna točka u ćeliji na koju se pri kalibraciji dovodi vrh alata. |
| Provjera zakretanjem | Ispitivanje kalibracije zakretanjem alata oko vlastite osi uz nepomičan vrh. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Koliko je točaka najmanje potrebno za određivanje položaja vrha alata?
Četiri različita položaja ruke na istoj nepomičnoj točki daju položaj vrha; smjer osi traži dodatne točke.
Pitanje 2 od 3
Koliko točaka određuje korisnički koordinatni sustav?
Ishodište, točka u smjeru osi x i točka u ravnini x–y potpuno određuju sustav.
Pitanje 3 od 3
Kako se najjednostavnije provjerava kalibracija alata?
Ako vrh ostaje na šiljku pri zakretanju, radna točka je dobro određena.
Odgovoreno 0 od 3.