Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ

MODUL 4 · PROGRAMSKI ALATI U INDUSTRIJSKOJ ROBOTICI

Nastavna jedinica 4.3

Elementi virtualne robotske stanice

Stanica nije robot s nekoliko kutija oko sebe. Svaki element ima ulogu, mjesto u stablu i vezu s koordinatnim sustavom stanice, a neki imaju i vlastite osi koje se gibaju. Ova jedinica prolazi kroz elemente jedne ćelije i pokazuje kako se postavljaju tako da model odgovara stvarnosti.

Moći ću:
  • nabrojiti elemente virtualne robotske stanice i objasniti ulogu svakoga
  • postaviti element zadavanjem položaja i zakreta prema sustavu stanice
  • objasniti pridruživanje elemenata u stablu stanice i njegov učinak pri gibanju
  • razlikovati nepomične elemente od mehanizama s vlastitim osima
  • opisati ulogu senzora i signala u simulaciji ćelije
  • provjeriti dohvaća li robot sve elemente iz njihova razmještaja

Popis elemenata jedne ćelije

Ćelija ZR-1 dobra je mjera onoga što se u stanici mora pojaviti. U njoj su robot na postolju, prihvatnica na prirubnici, CNC glodalica s vratima, mjesto ulaganja sirovaca, paleta 1200 × 800 mm s pozicijama za gotove komade, spremnik za škart, ograda visine 2000 mm sa svjetlosnom zavjesom na mjestu ulaganja te senzori koji potvrđuju prisutnost obratka.

ElementUlogaVezan uz
Robotizvodi program i nosi alatpostolje, sustav stanice
Alat (prihvatnica)hvata i otpušta obradakprirubnica robota
Predmet radaobradak koji se premješta i obrađujenaizmjence napravu, alat i paletu
Strojobrađuje predmet radasustav stanice, vlastita os vrata
Transporterdovodi ili odvodi predmetesustav stanice, vlastita os trake
Spremnikprima sirovce ili škartsustav stanice
Paletanosi mrežu pozicija odlaganjakorisnički sustav palete
Ograda i zavjesaograničava pristup i štiti čovjekasustav stanice
Senzordaje signal o stanju u ćelijielement koji nadzire

Za svaki od tih elemenata postavljaju se tri stvari: položaj u prostoru, pridruženost u stablu i, gdje postoji, gibanje vlastitih osi.

Postavljanje i vezivanje uz koordinatni sustav

Položaj elementa zadaje se šestorkom brojeva: tri koordinate ishodišta i tri kuta zakreta prema sustavu stanice. Kada je ishodište prizora postavljeno na dobro određeno mjesto ćelije, ti brojevi dolaze izravno iz tlocrta. To je najbrži i najpouzdaniji način rada i jedini koji omogućuje da se model kasnije uskladi sa stvarnom ćelijom nakon montaže.

Drugi način je postavljanje podudaranjem: odabere se ploha ili rub na elementu i odgovarajuća ploha ili rub na mjestu na koje se postavlja, a okruženje izračuna potrebni pomak. Taj je način brz kod nalijeganja naprave na stol, ali ostavlja brojeve koje nitko nije provjerio, pa se nakon podudaranja uvijek pogleda dobiveni položaj.

Primjer

Paleta u ćeliji ZR-1 postavlja se tako da je njezin donji lijevi ugao u točki (1250, −400, 0) sustava stanice, bez zakreta. Pozicije na paleti zatim se ne mjere od robota nego od tog ugla, u korisničkom sustavu palete. Ako se paleta u pogonu pomakne, ispravlja se jedan podatak, a ne četrdeset osam točaka.

Pridruživanje u stablu i mehanizmi

Pridruživanje određuje što se giba s čime. Alat se pridružuje prirubnici robota i od tog trenutka prati svaku kretnju ruke. Obradak se pridružuje naizmjence: dok leži u napravi, pridružen je napravi; dok ga robot nosi, pridružen je alatu; kada se odloži, pridružen je paleti. Upravo ta izmjena pridruženosti u simulaciji predstavlja hvatanje i otpuštanje.

Elementi koji se sami gibaju nazivaju se mehanizmima. Vrata stroja imaju jednu linearnu os, transporter ima jednu os beskonačnog hoda, dvoprstna prihvatnica ima dvije osi koje se gibaju suprotno, a okretni stol jednu zakretnu os. Mehanizam se opisuje popisom osi, njihovim opsegom i brzinama te imenovanim položajima, primjerice otvoreno i zatvoreno.

Stablo stanice ZR-1 Robot tAlat Obradak Glodalica Naprava Paleta Ograda Pridruženost se mijenja: 1. leži u napravi pridružen napravi 2. robot ga nosi pridružen alatu 3. odložen pridružen paleti Hvatanje i otpuštanje su izmjena pridruženosti.
Slika 4.3 — Stablo stanice: obradak je tijekom prijenosa pridružen alatu, a ne napravi.

Prihvatnica se u simulaciji obično opisuje i kao mehanizam i kao hvatalo: prsti se gibaju, a uz njih se zadaje koji se predmet i u kojem trenutku pridružuje alatu. Bez toga bi se prsti zatvarali, a obradak ostao ležati na mjestu.

Senzori i signali u modelu

Simulacija koja ne poznaje signale može prikazati gibanje, ali ne i ponašanje ćelije. Zato se u model unose signali: digitalni ulazi i izlazi robota, signali prema PLC-u i senzori koji ih pobuđuju. Senzor prisutnosti na napravi daje ulaz koji program čita prije nego što krene po obradak; senzor otvorenih vrata stroja daje ulaz bez kojega robot ne smije ući u prostor obrade.

U ćeliji ZR-1 robot i PLC Siemens S7-1500 razmjenjuju signale mrežom PROFINET. U simulaciji se ta razmjena prikazuje tablicom signala u kojoj svaki redak ima naziv, smjer i značenje. Signali se zatim vežu uz događaje u modelu: zatvaranje vrata stroja postavlja ulaz, otvaranje ga briše.

SignalSmjerZnačenje
diPredmetUNapraviulazsenzor potvrđuje da je obradak u napravi
diVrataOtvorenaulazvrata stroja su otvorena i zabravljena u tom položaju
diZavjesaSlobodnaulazsvjetlosna zavjesa na mjestu ulaganja nije prekinuta
doPrihvatZatvoriizlaznaredba zatvaranja prihvatnice
doCiklusStartizlazzahtjev stroju za pokretanje obrade
doPaletaPunaizlazobavijest da je paleta složena do kraja
Dohvaća li robot sve elemente iz zadanog razmještaja?Računski prikaz

Za zadani položaj elementa u tlocrtu i visinu postolja računa se udaljenost od osi prvog zgloba i uspoređuje s dosegom robota. Model je pojednostavljen i ne uzima u obzir oblik radnog prostora uz samu bazu.

Udaljenost od baze—mm
Rezerva do dosega—mm
Ocjena—

Provjera razmještaja

Kada su elementi postavljeni, prije programiranja se provjerava razmještaj. Provjera ima tri koraka. Prvo se ispituje dohvat: robot se ručno dovede do najudaljenije i najbliže točke svake radne pozicije. Drugo se ispituje prohodnost: postoji li put od stroja do palete koji ne prolazi kroz ogradu ili kroz stol. Treće se ispituje pristup: može li čovjek prići mjestu ulaganja i spremniku za škart bez ulaska u radni prostor robota.

Nalazi se bilježe odmah, jer se u ovoj fazi pomicanje palete za 200 mm izvodi jednim unosom, a nakon učenja četrdeset osam točaka postaje zahvat od pola dana. Vrijedi pravilo da se razmještaj smatra gotovim tek kada su sve točke dohvatljive s najmanje dvjesta milimetara rezerve do ruba radnog prostora.

Ključni pojmovi

PojamZnačenje
PridruživanjeVeza u stablu stanice kojom jedan element prati gibanje drugoga.
MehanizamElement s vlastitim osima i imenovanim položajima, primjerice vrata stroja ili prihvatnica.
HvataloOpis u modelu koji određuje koji se predmet i kada pridružuje alatu.
Korisnički sustav paleteKoordinatni sustav vezan uz paletu u kojem se zadaju pozicije odlaganja.
Tablica signalaPopis ulaza i izlaza s nazivom, smjerom i značenjem svakoga.
ProhodnostSvojstvo razmještaja da između radnih pozicija postoji put bez zapreka.

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Pitanje 1 od 3

Kako se u simulaciji prikazuje hvatanje obratka?

Obradak se pridružuje alatu i od tog trenutka prati gibanje ruke.

Pitanje 2 od 3

Zašto se pozicije na paleti zadaju u korisničkom sustavu palete?

Sve pozicije mjere se od ugla palete, pa pomak palete znači izmjenu samo njezina položaja.

Pitanje 3 od 3

Koliko rezerve do ruba radnog prostora treba ostaviti pri razmještaju?

Uz manju rezervu robot radi ispružen, gubi krutost, a male izmjene čine točke nedostižnima.

Odgovoreno 0 od 3.