Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ
IzbornikDigitalni sadržajiPneumatika i hidraulikaProjektni zadatak: naprava SL-3 za savijanje lima

PNEUMATIKA I HIDRAULIKA

Projekt

Projektni zadatak: naprava SL-3 za savijanje lima

Projektni zadatak u kojem tim od četiri do šest polaznika od zadanog tehnološkog postupka dolazi do ispitane naprave: savijanje lima s tri cilindra rješava se redom pneumatski kaskadnom metodom, elektropneumatski taktnim relejnim lancem i programabilnim logičkim upravljačem s vizualizacijom. Uz upravljanje tim modelira i aditivno izrađuje nosače senzora i vodilice, pušta napravu u rad, dokumentira je i brani rješenje.

Moći ću:
  • razraditi tehnološki postupak savijanja lima i iz njega izvesti slijed gibanja A+ B+ B− A− C+ C− i dijagram put–korak
  • proračunati moment i silu savijanja, provjeriti promjer cilindra B, izračunati potrošnju zraka i odabrati razvodnike
  • riješiti upravljanje pneumatski kaskadnom metodom i elektropneumatski taktnim relejnim lancem
  • napisati PLC program s nadzorom koraka i sigurnosnim uvjetima te izraditi HMI prikaz stanja naprave
  • modelirati i aditivno izraditi nosače senzora i vodilice lima prema zadanim zahtjevima
  • provesti puštanje u rad po kontrolnoj listi i ispitati sigurnosne funkcije: dvoručni start, NOT-AUS s ispuštanjem tlaka i zaštitnu ogradu
  • raditi u timu s podijeljenim ulogama, voditi rokove i predati potpunu tehničku dokumentaciju
  • braniti rješenje pred povjerenstvom argumentima iz proračuna i ispitivanja

Kako koristiti ovu stranicu

Zadaci i pitanja su bez odgovora. Rješenje s postupkom otvara se gumbom Prikaži rješenje ispod svakog zadatka; najprije riješite sami, a tek onda provjerite.

1. Opis zadatka i tehnološki postupak

U pogonu za izradu limenih nosača traži se jednostavna, sigurna i ponovljiva naprava za savijanje trake lima pod kutom od 90°. Radni komad je traka od konstrukcijskog čelika S235, debljine s = 1,5 mm i širine b = 60 mm, duljine 120 mm, na kojoj se savija krak duljine 25 mm. Danas se komadi savijaju ručno u škripcu, što je sporo, a kut odstupa od komada do komada. Zadatak tima je projektirati, izraditi, pustiti u rad i dokumentirati napravu SL-3 koja savija jedan komad u taktu od 12 s, odnosno pet komada u minuti.

Naprava ima tri dvoradna pneumatska cilindra. Cilindar A (Ø32/12 mm, hod 50 mm) preko koljenastog mehanizma spušta steznu letvu i pritišće lim na stol. Cilindar B (Ø50/20 mm, hod 100 mm) preko poluge krakom r = 70 mm zakreće savojnu gredu oko osi O koja leži na liniji savijanja, uz prednji brid stezne letve. Cilindar C (Ø25/10 mm, hod 80 mm) nakon savijanja gura gotov komad preko ruba stola u kutiju. Stlačeni zrak dolazi iz pogonske mreže od 6 bar pretlaka preko pripremne grupe s pročistačem 40 µm i regulatorom namještenim na 6 bar; mrežu napaja vijčani kompresor 5,5 kW s isporukom 0,8 m³/min i spremnikom od 270 l, koji se uključuje na 6,5 bar i isključuje na 8 bar.

stol (donja letva) B3 lim S235, 1,5 mm stezna letva A stezanje O savojna greda r = 70 mm zakret ≈ 91° B savijanje C izbacivanje kutija O — os zakretanja grede = linija savijanja
Slika P.1 — Tehnološka shema naprave SL-3 (bočni pogled, bez mjerila). Stezna letva s cilindrom A drži lim na stolu, cilindar B preko poluge zakreće savojnu gredu oko osi O, cilindar C izbacuje gotov komad u kutiju. Senzor B3 javlja da je lim umetnut. Zaštitna ograda i upravljačka ploča s dvoručnim tipkalima nisu prikazane.

Tehnološki postupak po koracima

  1. Umetanje. Radnik položi traku na stol do stražnjeg prislona i bočnih vodilica. Senzor B3 potvrđuje da je lim na mjestu. Ruke su pritom izvan zone stezanja jer se traka ulaže kroz otvor u ogradi.
  2. Start. Radnik s oba dlana istodobno pritisne dvoručna tipkala S1 i S2. Ciklus počinje samo ako su sva tri cilindra u osnovnom položaju, tlak je u redu, ograda je zatvorena i NOT-AUS nije aktiviran.
  3. A+ stezanje. Stezna letva se spusti i koljenasti mehanizam dođe u ispruženi položaj. U tom položaju reakciju sile savijanja nosi mehanizam, a ne klipnjača, pa mali cilindar A pouzdano drži lim.
  4. B+ savijanje. Savojna greda zakrene krak lima za približno 91°. Kut je namjerno malo veći od 90° jer se lim nakon rasterećenja elastično vrati za oko jedan stupanj.
  5. B− povrat grede. Greda se vrati u vodoravni položaj.
  6. A− otpuštanje. Stezna letva se podigne.
  7. C+ izbacivanje. Izbacivač gurne savijeni komad preko ruba stola i savojne grede u kutiju.
  8. C− povrat izbacivača. Naprava je u osnovnom položaju i spremna za novi komad.

Iz postupka izravno slijedi slijed gibanja A+ B+ B− A− C+ C−. Isti slijed tim rješava tri puta, svaki put drugom tehnikom: najprije čisto pneumatski kaskadnom metodom, zatim elektropneumatski relejnim taktnim lancem i na kraju programabilnim logičkim upravljačem (PLC) s dodirnim zaslonom (HMI). Pneumatski izvršni dio (cilindri, prigušni ventili, pripremna grupa) ostaje isti u sve tri inačice, mijenja se samo upravljački dio. Tako se na istom stroju vide prednosti i ograničenja svake tehnike.

Zapamtite

Projekt nije tri odvojene vježbe. Proračun iz odjeljka 5 određuje komponente za sve tri inačice, 3D ispisani nosači služe svim inačicama, a kontrolna lista puštanja u rad ista je za svako upravljanje. Promjena u jednom dijelu (npr. drugi senzor) mora se prenijeti u sve dokumente.

2. Zahtjevi

Zahtjevi su podijeljeni u tri skupine. Svaki zahtjev ima oznaku (F, S, K) po kojoj se kasnije poziva u kontrolnoj listi puštanja u rad i u zapisniku ispitivanja. Zahtjev koji se ne može ispitati nije zahtjev, nego želja; zato uz svaki piše i kako se provjerava.

Funkcionalni zahtjevi

  • F1 Naprava savija traku S235, 60 × 1,5 mm na 90° ± 1° (provjera kutomjerom na pet uzastopnih komada).
  • F2 Takt je najviše 12 s po komadu, od čega gibanja cilindara traju oko 4,7 s, a umetanje i start oko 7,3 s (provjera štopericom i mjerenjem vremena takta u PLC-u).
  • F3 Slijed gibanja je A+ B+ B− A− C+ C−; nijedno gibanje ne počinje prije nego što senzor potvrdi završetak prethodnoga.
  • F4 Ciklus se ne smije pokrenuti bez lima (B3), bez dovoljnog tlaka (tlačna sklopka B4 namještena na 5 bar) i ako cilindri nisu u osnovnom položaju.
  • F5 Brzine svih cilindara podesive su prigušno-nepovratnim ventilima na odvodu; gibanje B ne smije udarati u krajnji položaj (podesivo prigušenje u cilindru).
  • F6 Tipkalo „Stop na kraju ciklusa" završava započeti ciklus i zaustavlja napravu u osnovnom položaju.
  • F7 U PLC inačici HMI prikazuje korak, stanje senzora, broj komada, zadnji takt i poruke smetnji.

Sigurnosni zahtjevi

  • S1 Dvoručni start. Ciklus se pokreće samo istodobnim pritiskom obaju tipkala (unutar 0,5 s), preko dvoručnog sigurnosnog modula. Novi start moguć je tek kad se oba tipkala otpuste. Tipkala su razmaknuta i zaštićena od premošćivanja jednom rukom ili laktom.
  • S2 NOT-AUS s ispuštanjem tlaka. Gljivasto tipkalo NOT-AUS preko sigurnosnog releja isključuje napon svitaka razvodnika i ulaznog ventila 0V1, koji zatvara dovod i ispušta tlak iz cijele naprave. Deblokada NOT-AUS-a sama ne smije pokrenuti nikakvo gibanje.
  • S3 Zaštitna ograda. Zona savijanja i izbacivanja zatvorena je čvrstom ogradom s otvorom za ulaganje trake, dovoljno uskim da prsti ne dosegnu zonu stezanja. Vrata za podešavanje imaju sigurnosni prekidač spojen na isti sigurnosni relej kao NOT-AUS.
  • S4 Postupno punjenje. Nakon deblokade tlak se u napravi podiže postupno (ventil za postupno punjenje), a cilindri se najprije dovode u osnovni položaj tipkalom „Osnovni položaj".
  • S5 Nestanak napona ili tlaka ne smije izazvati nekontrolirano gibanje. Koljenasti mehanizam cilindra A ostaje u zatvorenom položaju, pa komad ostaje stegnut dok se naprava ne vrati u osnovni položaj.

Konstrukcijski i organizacijski zahtjevi

  • K1 Svi dijelovi u toku sile savijanja (stol, stezna letva, savojna greda, osovina, poluga) su čelični. Aditivno se izrađuju samo dijelovi izvan toka sile: nosači senzora, vodilice, prislon, pokrovi.
  • K2 Oznake komponenti u shemama, na napravi i u popisu komponenti su iste (1A1, 1V1, 1B1…).
  • K3 Projekt se predaje u roku od osam tjedana s dokumentacijom iz odjeljka 12.

Pažnja

Dvoručni start ne štiti drugu osobu koja stoji uz napravu, a ograda ne štiti radnika koji ju je otvorio. Zato se obje mjere koriste zajedno i obje se ispituju pri svakom puštanju u rad. Premošćivanje sigurnosnog prekidača ili dvoručnog tipkala, „samo za probu", strogo je zabranjeno i povlači prekid rada tima.

3. Podjela uloga u timu i faze projekta

Projekt izvodi tim od četiri do šest polaznika. Svaka uloga ima vlasnika koji odgovara za rezultat, ali svi članovi moraju razumjeti cijelo rješenje, jer se na obrani pitanja postavljaju svakome. U timu od četiri ili pet članova neke se uloge spajaju, kako pokazuje tablica.

UlogaOdgovornostTim od 6Tim od 5Tim od 4
Voditelj projektaplan, rokovi, zapisnici sastanaka, predaja dokumentacije, komunikacija s nastavnikomčlan 1član 1član 1 (uz proračun)
Proračun i izbor komponentisila i moment savijanja, potrošnja zraka, izbor razvodnika i senzora, popis komponentičlan 2član 2član 1
Pneumatikakaskadna shema, simulacija, montaža i podešavanje prigušnih ventilačlan 3član 3član 2
Elektropneumatika i ožičenjerelejna taktna shema, sigurnosni krug, ožičenje, označavanje vodičačlan 4član 4član 3
PLC i HMItablica ulaza i izlaza, program, nadzor koraka, zasloni HMIčlan 5član 4 i 5član 3 i 4
Konstrukcija i aditivna izrada3D model nosača i vodilica, priprema ispisa, ugradnja, crtežičlan 6član 5član 4

Rokovi su zadani u tjednima od početka projekta. Na kraju tjedana 2, 4, 6 i 8 nalaze se kontrolne točke (KT). Na kontrolnoj točki tim pokazuje rezultat nastavniku; faza je završena tek kad je rezultat prihvaćen.

TjedanFazaRezultat fazeKontrolna točka
1Analiza zadatkapopis zahtjeva, dijagram put–korak, podjela uloga, plan rada—
2Proračun i izborproračun savijanja i zraka, izbor razvodnika i senzora, prvi popis komponentiKT1: proračun i dijagram
3Pneumatsko rješenje, 3D modelkaskadna shema, simulacija, 3D modeli nosača i vodilica—
4Montaža pneumatike, aditivna izradakaskadno rješenje radi na napravi, ispisani nosači ugrađeniKT2: pneumatska inačica radi
5Elektropneumatikarelejna taktna shema, sigurnosni krug, ožičenje, ispitivanje—
6PLC programtablica adresa, program, ispitivanje nadzora korakaKT3: relejna i PLC inačica rade
7HMI, integracija, puštanje u radzasloni HMI, kontrolna lista, zapisnik ispitivanja sigurnosnih funkcija—
8Dokumentacija i obranapredana dokumentacija, prezentacija, obranaKT4: predaja i obrana

4. Tehnološka shema i dijagram put–korak

Tehnološka shema (slika P.1) pokazuje raspored cilindara i smjer njihova djelovanja. Iz nje se čita što pojedini cilindar radi u kojem koraku, a iz dijagrama put–korak (slika P.2) kada to radi i koji senzor potvrđuje završetak gibanja. Senzori u krajnjim položajima označeni su prema cilindru: 1S1 znači cilindar A uvučen, 1S2 cilindar A izvučen, i tako dalje. U pneumatskoj inačici to su granični ventili s valjčićem (oznake S), a u elektropneumatskoj i PLC inačici magnetski senzori na plaštu cilindra (oznake B, npr. 1B1). Pozicije su iste, mijenja se samo vrsta signala.

1 2 3 4 5 6 7=1 A B C 1 0 1 0 1 0 start 1S2 2S2 2S1 1S1 3S2 3S1
Slika P.2 — Dijagram put–korak naprave SL-3. Uz svaki prijelaz napisan je senzor koji potvrđuje završetak gibanja i omogućuje sljedeći korak. Korak 7 jednak je koraku 1.

U dijagramu se vide dva važna mjesta. Prvo, cilindar B izvuče se i uvuče dok je A cijelo vrijeme izvučen: lim mora biti stegnut dok greda ne dođe natrag. Drugo, cilindar A mijenja smjer između koraka 2 i 4, a cilindar B između koraka 3 i 4. Ako bi signal za jedno gibanje ostao prisutan dok treba početi suprotno gibanje istog cilindra, razvodnik bi dobio oba upravljačka signala istodobno. To je blokirajući signal i upravo ga kaskadna i taktna metoda uklanjaju.

GibanjePribližno vrijemeNapomena
A+ stezanje0,6 skratak hod, prigušeno da letva ne udari u lim
B+ savijanje1,5 sprosječna brzina klipnjače 100 mm / 1,5 s ≈ 67 mm/s
B− povrat grede1,0 sbez opterećenja, može biti brže
A− otpuštanje0,6 s—
C+ izbacivanje0,5 sdovoljno brzo da komad sklizne u kutiju
C− povrat izbacivača0,5 s—
Ukupno gibanja4,7 sostatak takta od 12 s, tj. 7,3 s, ostaje za umetanje lima i start

5. Proračun

Proračun odgovara na četiri pitanja: je li cilindar B dovoljno jak, koliko zraka naprava troši, koje razvodnike treba odabrati i stane li slijed u takt. Zadaci su postavljeni bez rješenja; rješenje se otvara gumbom tek kad tim ima vlastiti rezultat. Svi brojevi u rješenjima odnose se na napravu SL-3 i uzimaju vlačnu čvrstoću S235 Rm = 450 MPa (uzmimo; raspon za S235 je približno 360 do 510 MPa).

Moment i sila savijanja

Za savijanje u V-matrici u praksi se koristi aproksimacija

F ≈ 1,33 · b · s² · Rm / w

gdje je w širina otvora matrice (obično 6 do 10 debljina lima). Formula nije ništa drugo nego savijanje grede na dva oslonca: sila F na sredini raspona w stvara moment F · w / 4, a faktor 1,33 = 4/3 znači da je moment potreban za trajno savijanje procijenjen kao M = Rm · b · s² / 3. Taj je iznos nešto veći od punog plastičnog momenta presjeka, pa aproksimacija u sebi ima i trenje i očvršćivanje materijala. Kod savijanja zakretnom gredom (kao na SL-3) sila na gredu nije važna sama po sebi, nego moment oko osi O, pa se uzima isti procijenjeni moment M = Rm · b · s² / 3 i povećava faktorom k za trenje u zglobovima, savijanje preko 90° i dinamiku.

Z1. Izračunajte silu savijanja iste trake u V-matrici širine w = 8 · s i promjer cilindra koji bi tu silu dao pri 6 bar uz stupanj djelovanja 0,9. Zašto SL-3 ne savija u V-matrici?

Prikaži rješenje

w = 8 · 1,5 = 12 mm. F ≈ 1,33 · 60 · 1,5² · 450 / 12 = 1,33 · 60 · 2,25 · 450 / 12 ≈ 6 733 N ≈ 6,7 kN.

Potrebna površina klipa A = F / (p · η) = 6 733 / (0,6 · 0,9) ≈ 12 469 mm², pa je D = √(4 · A / π) ≈ 126 mm. Cilindar B (Ø50) daje samo oko 1 060 N. Izravno prešanje u V-matrici tražilo bi pneumatski cilindar promjera oko 125 mm ili hidrauliku. Zakretna greda radi s momentom i krakom poluge, pa je potrebna sila na klipnjači mnogo manja.

Z2. Izračunajte procijenjeni moment savijanja M za traku SL-3 i potrebni moment na osi grede uz faktor k = 1,5.

Prikaži rješenje

M = Rm · b · s² / 3 = 450 · 60 · 2,25 / 3 = 20 250 N·mm = 20,25 N·m.

Uz k = 1,5: Mp = 1,5 · 20 250 = 30 375 N·mm ≈ 30,4 N·m. Taj moment mora dati cilindar B preko poluge u najnepovoljnijem položaju.

Z3. Poluga ima krak r = 70 mm, a cilindar B hod 100 mm. Uz pojednostavljenje da je pravac djelovanja cilindra usporedan s tetivom luka koji opisuje zglob poluge, izračunajte kut zakreta grede pri punom hodu i najmanji djelotvorni krak.

Prikaži rješenje

Tetiva luka jednaka je hodu: 2 · r · sin(φ/2) = 100 mm, pa je φ = 2 · arcsin(100 / 140) ≈ 91,2°. Greda se zakrene malo preko 90°, što pokriva elastični povrat lima od oko 1°.

Djelotvorni krak je najmanji na početku i na kraju zakreta, kad je poluga za φ/2 zakrenuta od okomice na pravac cilindra: r · cos(45,6°) ≈ 49,0 mm. U sredini zakreta krak je pun, 70 mm. Stvarni cilindar sa stražnjim zglobom se njiše, pa tim u 3D modelu provjerava kut i krak u nekoliko položaja; pojednostavljenje je dovoljno za prvu provjeru.

Z4. Provjerite promjer cilindra B: izračunajte potrebnu silu na klipnjači, najmanji promjer koji bi je dao pri 6 bar i η = 0,9, najniži tlak pri kojem Ø50 još savija te pričuvu sile.

Prikaži rješenje

Potrebna sila: F = Mp / krak = 30 375 / 49,0 ≈ 620 N.

Raspoloživa sila Ø50 pri 6 bar: teorijski 1 178 N, uz η = 0,9 oko 1 060 N. Pričuva je 1 060 / 620 ≈ 1,71.

Najmanji promjer: D = √(4 · 620 / (π · 0,6 · 0,9)) ≈ 38,2 mm. Samo po sili bio bi dovoljan i Ø40; Ø50 je odabran zbog pričuve za pad tlaka, za lim s većom čvrstoćom i za mirnije gibanje pod opterećenjem.

Najniži tlak: p = 620 / (0,9 · 1 963,5 mm²) ≈ 0,35 N/mm² = 3,5 bar. Tlačna sklopka B4 namještena je na 5 bar, gdje je raspoloživa sila još oko 884 N, pa naprava prestaje raditi s pričuvom prije nego što bi savijanje postalo nepouzdano.

Uz gornju granicu Rm = 510 MPa potrebna sila raste na oko 703 N, što je i dalje ispod 1 060 N. Uz iste pretpostavke Ø50 savija lim do debljine približno 1,9 mm (izračun daje 1,96 mm).

Potrošnja zraka

Potrošnja se računa iz radnog volumena cilindra pri izvlačenju i uvlačenju, preračunatog na normalne uvjete omjerom apsolutnih tlakova (6 + 1,013) / 1,013 = 6,923.

Z5. Izračunajte potrošnju zraka po ciklusu za cilindre A, B i C te ukupnu potrošnju u minuti pri pet ciklusa u minuti. Koliki je to dio isporuke kompresora?

Prikaži rješenje

A (Ø32/12, hod 50): volumen izvlačenja π/4 · 32² · 50 ≈ 40 212 mm³, uvlačenja π/4 · (32² − 12²) · 50 ≈ 34 558 mm³, ukupno ≈ 0,0748 l; × 6,923 ≈ 0,52 Nl.

B (Ø50/20, hod 100): 196 350 + 164 934 mm³ ≈ 0,3613 l; × 6,923 ≈ 2,50 Nl.

C (Ø25/10, hod 80): 39 270 + 32 987 mm³ ≈ 0,0723 l; × 6,923 ≈ 0,50 Nl.

Ukupno ≈ 3,52 Nl po ciklusu, pri 5 ciklusa/min ≈ 17,6 Nl/min. Kompresor isporučuje 800 l/min, pa SL-3 troši oko 2,2 % isporuke. Kompresor nije ograničenje; važniji su propusnost razvodnika i vodova.

Z6. Cilindri A i C spojeni su cijevima PU 6×4 (unutarnji promjer 4 mm), a cilindar B cijevima PU 8×6 (unutarnji promjer 6 mm). Svaki cilindar ima dvije cijevi duljine 1,5 m. Procijenite dodatnu potrošnju zbog punjenja cijevi i ukupnu potrošnju u minuti.

Prikaži rješenje

Volumen jedne cijevi Ø4 × 1 500 mm: π/4 · 4² · 1 500 ≈ 18 850 mm³; cijevi Ø6 × 1 500 mm: ≈ 42 412 mm³. Četiri cijevi Ø4 i dvije Ø6: ≈ 0,160 l. Svaka se cijev u ciklusu napuni jednom: 0,160 · 6,923 ≈ 1,11 Nl po ciklusu.

To je oko 31,5 % potrošnje samih cilindara. Ukupno ≈ 3,52 + 1,11 ≈ 4,63 Nl po ciklusu, odnosno ≈ 23,1 Nl/min, oko 2,9 % isporuke kompresora. Zaključak za konstrukciju: razvodnike postaviti blizu cilindara i ne produljivati cijevi bez potrebe.

Izbor razvodnika

Razvodnik se bira po broju priključaka i položaja, po načinu aktiviranja i po protoku. Za SL-3 dolaze u obzir razvodnici 5/2 (dvoradni cilindar, dva položaja) i 5/3 (s odzračenim srednjim položajem, ako se cilindar mora moći zaustaviti bez sile). Bistabilni razvodnik pamti zadnji položaj i nakon nestanka signala, monostabilni se vraća oprugom.

Z7. Izračunajte prosječni protok zraka za izvlačenje cilindra B u 1,5 s. Koliki bi nazivni protok razvodnika trebalo odabrati ako se zbog pada tlaka i vršnog protoka pri pokretanju uzima barem peterostruka pričuva?

Prikaži rješenje

Volumen izvlačenja B: 196 350 mm³ ≈ 0,196 l; × 6,923 ≈ 1,36 Nl. U 1,5 s to je 1,36 / 1,5 · 60 ≈ 54,4 Nl/min prosječno.

Uz peterostruku pričuvu nazivni protok razvodnika treba biti barem ≈ 272 Nl/min. Odgovara npr. razvodnik s priključcima G1/8 i nazivnim protokom reda veličine 400 do 600 Nl/min prema katalogu proizvođača. Za A i C dovoljni su isti razvodnici; ista veličina pojednostavljuje zalihu rezervnih dijelova.

Z8. Obrazložite izbor vrste razvodnika za cilindre A, B i C u pneumatskoj i elektropneumatskoj inačici.

Prikaži rješenje

Za sva tri cilindra odabrani su bistabilni razvodnici 5/2: u pneumatskoj inačici s pneumatskim impulsnim upravljanjem (priključci 14 i 12), u elektropneumatskoj i PLC inačici s dva elektromagneta 24 V DC (1Y1/1Y2, 2Y1/2Y2, 3Y1/3Y2). Kaskadna i taktna metoda daju kratke impulse, pa razvodnik mora zapamtiti položaj.

Sigurnost pri NOT-AUS-u ne ostvaruje se razvodnicima nego ulaznim ventilom 0V1 koji ispušta tlak iz cijele naprave. Zato se nakon deblokade cilindri najprije dovode u osnovni položaj, pa tek onda puni tlak. Moguća je i inačica s razvodnikom 5/3 s odzračenim srednjim položajem za cilindar B; tada greda nakon zaustavljanja nema sile, ali upravljanje mora držati svitak uključen cijelo vrijeme gibanja.

Z9. Provjerite stane li slijed u takt od 12 s ako se gibanja izvode u vremenima iz tablice u odjeljku 4. Koliko vremena ostaje radniku?

Prikaži rješenje

0,6 + 1,5 + 1,0 + 0,6 + 0,5 + 0,5 = 4,7 s. Radniku za vađenje nove trake, ulaganje i dvoručni start ostaje 12 − 4,7 = 7,3 s. To je dovoljno za ručno ulaganje; ako se mjerenjem pokaže da nije, prvo se skraćuju povratna gibanja B− i C−, koja nisu opterećena.

6. Pneumatsko rješenje kaskadnom metodom

U kaskadnoj metodi slijed se dijeli u grupe tako da se unutar grupe nijedan cilindar ne pojavljuje dvaput. Svaka grupa ima svoj vod (L1, L2…) koji je pod tlakom samo dok je ta grupa aktivna, a granični ventili pojedine grupe napajaju se iz njezina voda. Kad grupa završi, njezin se vod odzrači i svi signali iz nje nestanu, pa ne mogu blokirati suprotno gibanje.

Z10. Podijelite slijed A+ B+ B− A− C+ C− u kaskadne grupe s najmanjim brojem grupa. Navedite koji signal pokreće koje gibanje, iz kojeg se voda napaja svaki granični ventil i kako se grupe prebacuju. Nacrtajte shemu.

Prikaži rješenje

Prva podjela daje tri grupe: A+ B+ | B− A− C+ | C−. Zadnja grupa (C−) i prva grupa (A+ B+) nemaju zajedničkog cilindra, pa se spajaju. Dobivaju se dvije grupe: grupa I: C− A+ B+ i grupa II: B− A− C+. Za dvije grupe dovoljan je jedan kaskadni ventil 5/2 (0V2). U osnovnom položaju tlak je na vodu L1, pa je C− trajno zadan, što ne smeta jer je C već uvučen.

GibanjeSignalNapajanje signala
C− (3V1, 12)izravno vod L1L1
A+ (1V1, 14)3S1 · dvoručni start (DR)3S1 iz L1
B+ (2V1, 14)1S2L1
prebacivanje na L2 (0V2, 14)2S2L1
B− (2V1, 12)izravno vod L2L2
A− (1V1, 12)2S1L2
C+ (3V1, 14)1S1L2
prebacivanje na L1 (0V2, 12)3S2L2

Dvoručni start u pneumatskoj inačici ostvaruje se pneumatskim dvoručnim blokom (dva ventila 3/2, ventil dvostrukog tlaka i vremenski nadzor istodobnosti), čiji je izlaz u seriji s ventilom 3S1. Granični ventil 2S1 napaja se iz L2: u grupi I je B uvučen i 2S1 aktiviran, ali vod L2 je tada bez tlaka, pa signal za A− ne postoji dok A treba ići naprijed. To je upravo razlog zašto se granični ventili napajaju iz grupnih vodova, a ne iz mreže.

1S11S21A114121V114: 3S1 · DR12: 2S12S12S22A114122V114: 1S212: L23S13S23A114123V114: 1S112: L114120V214: 2S212: 3S2L2L1II: B− A− C+I: C− A+ B+0Z10V16 bar
Slika P.3 — Pneumatska shema SL-3 riješena kaskadnom metodom s dvije grupe. Izravni signali grupa (L2 na 12 od 2V1, L1 na 12 od 3V1) nacrtani su iscrtkano; ostali upravljački signali označeni su uz priključke 14 i 12 prema tablici. Granični ventili, dvoručni blok i prigušno-nepovratni ventili nisu nacrtani radi čitljivosti.

Brzine se podešavaju prigušno-nepovratnim ventilima na odvodu, ugrađenima što bliže cilindru. Odvodno prigušenje drži klip između dva zračna jastuka, pa gibanje B+ pod promjenjivim opterećenjem savijanja ostaje mirno.

7. Elektropneumatsko rješenje taktnom metodom

U taktnoj metodi svaki korak slijeda ima svoju memoriju, ovdje relej sa samodržanjem. Korak se uključuje kad je aktivan prethodni korak i kad senzor potvrdi završetak prethodnog gibanja. Izlaz na elektromagnet razvodnika uključen je samo dok je korak aktivan, a sljedeći još nije, pa se svitci istog bistabilnog razvodnika nikad ne uključuju istodobno.

Z11. Nacrtajte relejni taktni lanac za SL-3 s relejima K1 do K6 za šest koraka, relejem KU za uvjete starta i relejem K7 za kraj ciklusa. Navedite logiku izlaza na elektromagnete i objasnite kako se sprječava ponovni start dok su tipkala još pritisnuta.

Prikaži rješenje

Uvjeti starta skupljeni su u relej KU = 1B1 · 2B1 · 3B1 · B3 · B4 (svi cilindri uvučeni, lim prisutan, tlak u redu). Korak 1 uključuje se kontaktom dvoručnog sigurnosnog modula KDR i kontaktom KU, a drži se vlastitim kontaktom K1 preko mirnog kontakta K7. Svaki sljedeći korak Kn uključuje se kontaktom K(n−1) i senzorom prethodnog gibanja, a drži se vlastitim kontaktom u seriji s K(n−1). Kad K7 otvori K1, redom otpadaju svi releji lanca.

+24 V (preko KNA)0 V1B12B13B1B3B4KUuvjeti startaK7KDRKUK1K1korak 1 · A+K11B2K2K2korak 2 · B+K22B2K3K3korak 3 · B−K32B1K4K4korak 4 · A−K41B1K5K5korak 5 · C+K53B2K6K6korak 6 · C−K63B1K7KDRK7kraj ciklusa
Slika P.4 — Upravljački dio relejnog taktnog lanca SL-3. Cijeli lanac napaja se preko kontakta sigurnosnog releja KNA, pa NOT-AUS ili otvorena ograda brišu sve korake.
IzlazGibanjeLogika
1Y1A+K1 · ¬K2
2Y1B+K2 · ¬K3
2Y2B−K3 · ¬K4
1Y2A−K4 · ¬K5
3Y1C+K5 · ¬K6
3Y2C−K6

K7 se uključuje kad je K6 aktivan i C uvučen (3B1), a drži se dok je KDR aktivan. Bez tog samodržanja lanac bi se na kraju ciklusa ispraznio i, ako radnik još drži tipkala, K1 bi se odmah ponovno uključio i naprava bi krenula u novi ciklus bez novog lima. Ovako novi ciklus traži otpuštanje tipkala, što ionako zahtijeva i dvoručni modul.

Za povrat u osnovni položaj nakon NOT-AUS-a služi tipkalo S3 „Osnovni položaj": ono izravno uključuje 2Y2 i 3Y2, a 1Y2 tek kad 2B1 javi da je greda dolje, kako stezna letva ne bi otpustila lim dok je greda podignuta. Svi svitci razvodnika napajaju se preko kontakta KNA.

8. PLC rješenje i vizualizacija na HMI

PLC inačica koristi iste senzore i razvodnike kao relejna. Sigurnosne funkcije (NOT-AUS, ograda, dvoručni start) i dalje su ostvarene sigurnosnim relejem i dvoručnim modulom; PLC dobiva samo njihove povratne signale i ne smije ih zamijeniti običnim programom. Prednost PLC-a je nadzor vremena svakog koraka, dijagnostika, brojanje komada i HMI.

AdresaOznakaOpis
I0.0S1dvoručno tipkalo lijevo (samo dijagnostika)
I0.1S2dvoručno tipkalo desno (samo dijagnostika)
I0.2KDRizlaz dvoručnog sigurnosnog modula: valjan start
I0.3KNApovratni signal sigurnosnog releja: NOT-AUS i ograda u redu
I0.4S3tipkalo „Osnovni položaj"
I0.5S4tipkalo „Stop na kraju ciklusa" (mirni kontakt)
I0.6S5preklopka automatski / ručni rad
I0.7B4tlačna sklopka, tlak ≥ 5 bar
I1.0 / I1.11B1 / 1B2cilindar A uvučen / izvučen
I1.2 / I1.32B1 / 2B2cilindar B uvučen / izvučen
I1.4 / I1.53B1 / 3B2cilindar C uvučen / izvučen
I1.6B3lim prisutan (induktivni senzor)
I1.7B5vrata ograde zatvorena (dijagnostika)
Q0.0 / Q0.11Y1 / 1Y2A+ / A−
Q0.2 / Q0.32Y1 / 2Y2B+ / B−
Q0.4 / Q0.53Y1 / 3Y2C+ / C−
Q0.6H1svjetlo „Spremno" (zeleno)
Q0.7H2svjetlo „Smetnja" (crveno, treperi)
Q1.00Y1zahtjev za uključenje ulaznog ventila (u seriji s kontaktom KNA)

Koraci slijeda

Program je napisan kao koračni lanac: u svakom trenutku aktivan je točno jedan korak (cjelobrojna varijabla korak). Svaki korak ima uvjet prijelaza i nadzorno vrijeme. Ako senzor ne javi završetak unutar nadzornog vremena (npr. 3 s za B+), program prelazi u korak smetnje, isključuje sve izlaze za gibanje i ispisuje poruku.

KorakRadnjaPrijelaz u sljedeći korak
0 osnovniH1 svijetli ako su ispunjeni uvjeti startauzlazni brid KDR · KNA · B4 · B3 · 1B1 · 2B1 · 3B1
11Y1 (A+)1B2
22Y1 (B+)2B2
32Y2 (B−)2B1
41Y2 (A−)1B1
53Y1 (C+)3B2
63Y2 (C−)3B1, brojač komada + 1, spremi vrijeme takta, povratak u korak 0
99 smetnjasvi izlazi gibanja isključeni, H2 treperipotvrda na HMI i tipkalo S3 (povrat u osnovni položaj)

Opis programa u obliku strukturiranog teksta (pseudokod; ljestvičasti program izrađuje se po istoj logici, jedan krug po koraku):

AKO NIJE KNA ILI NIJE B4 TADA korak := 99; poruka := 'Sigurnosni krug ili tlak';
SLUČAJ korak
 0: AKO bridKDR I B3 I 1B1 I 2B1 I 3B1 TADA korak := 1; pokreni(Ttakt);
 1: 1Y1 := 1; AKO 1B2 TADA korak := 2;  nadzor(1,5 s);
 2: 2Y1 := 1; AKO 2B2 TADA korak := 3;  nadzor(3,0 s);
 3: 2Y2 := 1; AKO 2B1 TADA korak := 4;  nadzor(2,5 s);
 4: 1Y2 := 1; AKO 1B1 TADA korak := 5;  nadzor(1,5 s);
 5: 3Y1 := 1; AKO 3B2 TADA korak := 6;  nadzor(1,5 s);
 6: 3Y2 := 1; AKO 3B1 TADA komadi := komadi + 1; zadnjiTakt := Ttakt; korak := 0;
 99: sviIzlaziGibanja := 0; H2 := treptanje;
     AKO potvrda I S3 TADA povratUOsnovni;   (B−, C−, pa A− tek uz 2B1)
KRAJ
AKO korak = 0 I NIJE S4 TADA blokiraj novi start;   (stop na kraju ciklusa)

Izlazi se u svakom ciklusu programa najprije postave na 0, a zatim ih uključuje samo aktivni korak. Tako nije moguće da ostanu uključena oba svitka istog razvodnika.

Vizualizacija na HMI

HMI ne smije biti jedini način upravljanja: dvoručni start, NOT-AUS i „Stop na kraju ciklusa" ostaju fizička tipkala. Na zaslonu se prikazuje:

  • sinoptička slika triju cilindara s položajem klipnjače i svjetlima senzora u krajnjim položajima;
  • broj aktivnog koraka i naziv gibanja koje se izvodi;
  • broj komada u smjeni (brisanje brojača zaštićeno lozinkom) i vrijeme zadnjeg takta;
  • stanje uvjeta starta: tlak (B4), lim (B3), NOT-AUS i ograda (KNA), osnovni položaj;
  • poruke smetnji s vremenom nastanka i uzrokom, npr. „Nadzor koraka 2: 2B2 nije javio u 3,0 s";
  • zaslon ručnog rada: pojedinačna gibanja samo uz preklopku S5 u položaju „ručno" i zatvorenu ogradu, uz međusobne blokade (A− samo kad je 2B1, B+ samo kad je 1B2).
SL-3 · automatski rad korak 2 / 6 A 1B1 1B2 B 2B1 2B2 C 3B1 3B2 broj komada (smjena) 417 zadnji takt 11,8 s tlak (B4) u redu lim (B3) prisutan NOT-AUS i ograda u redu poruka: savijanje u tijeku, čeka se 2B2 (nadzor 3,0 s) osnovni položaj stop na kraju ručni rad alarmi
Slika P.5 — Prijedlog glavnog zaslona HMI: sinoptika cilindara sa svjetlima senzora, podaci o proizvodnji i uvjetima starta, redak poruka i tipke za prijelaz na druge zaslone. Prikazane vrijednosti su primjer.

9. 3D modeliranje i aditivna izrada nosača i vodilica

Konstrukcijski član tima modelira dijelove koji nisu u toku sile savijanja, a trebaju biti prilagođeni baš ovoj napravi. Takvi se dijelovi isplativo izrađuju aditivno: potrebno je nekoliko komada, oblik je složen, a prepravka nakon ispitivanja traje sat, ne dan.

Dijelovi koji se izrađuju

  • Nosač senzora B3 ispod stola: drži induktivni senzor M12 s uzdužnim utorom za podešavanje udaljenosti od lima u rasponu ± 5 mm; senzor ne smije stršati iznad površine stola.
  • Bočne vodilice lima (dvije): vode traku širine 60 mm uz zračnost 0,5 mm na svaku stranu; ulazni rub zaobljen ili skošen da traka ne zapinje.
  • Stražnji prislon: određuje duljinu savijenog kraka 25 mm; pričvršćenje kroz utore za fino podešavanje.
  • Nosači kabela senzora na cilindrima i pokrov kabelskog kanala.
  • Po želji tima: držač upravljačke ploče s dvoručnim tipkalima, uz provjeru razmaka tipkala.

Zahtjevi za model i izradu

  • Model se izrađuje u sklopu cijele naprave, da se provjere sudari s gredom u cijelom kutu zakreta i s izbacivačem na cijelom hodu.
  • Materijal: PETG ili PA (poliamid). PLA se ne koristi za dijelove uz napravu jer puzi pod stalnim opterećenjem i omekšava već na oko 55 °C; vodilice su izložene trenju lima, pa je PA bolji izbor gdje je dostupan.
  • Ispuna najmanje 40 %, najmanje četiri obodne stijenke, slojevi orijentirani tako da opterećenje ne djeluje okomito na slojeve (slojevi se najlakše razdvajaju).
  • Rupe za vijke izrađuju se s dodatkom 0,2 do 0,3 mm; za navoje se ugrađuju toplinski umetnute matice M4, ne reže se navoj u plastiku.
  • Kritične mjere (utor senzora, razmak vodilica) ispituju se najprije na probnom ispisu malog isječka.
  • Uz svaki dio predaje se model, izvozna datoteka za ispis, zapis postavki ispisa (materijal, temperatura, ispuna, orijentacija, trajanje) i fotografija ugrađenog dijela.
Mjesto za sliku P.6

Fotografija ili prikaz 3D modela nosača senzora B3 i bočnih vodilica ugrađenih na stol naprave, s vidljivim utorima za podešavanje.

10. Popis komponenti

Popis vrijedi za elektropneumatsku i PLC inačicu; komponente samo pneumatske inačice navedene su na kraju. Podaci su osnovni podaci za izbor; konkretnu izvedbu tim bira iz kataloga proizvođača dostupnog u radionici.

OznakaNazivOsnovni podaciKol.
0Z1pripremna grupapročistač 40 µm, regulator s manometrom namješten na 6 bar1
0V1ulazni ventil s postupnim punjenjem3/2, elektromagnetski, monostabilni, 24 V DC, ispušta tlak kad je bez napona1
B4tlačna sklopkapodesiva 2 do 8 bar, namještena na 5 bar1
1A1cilindar Advoradni Ø32/12, hod 50, magnetski klip1
2A1cilindar Bdvoradni Ø50/20, hod 100, magnetski klip, podesivo prigušenje, stražnji zglob1
3A1cilindar Cdvoradni Ø25/10, hod 80, magnetski klip1
1V1, 2V1, 3V1razvodnik 5/2bistabilni, dva elektromagneta 24 V DC, G1/8, nazivni protok reda 400 do 600 Nl/min3
1V2 … 3V3prigušno-nepovratni ventilza odvodno prigušenje, ugradnja na cilindar6
1B1 … 3B2senzor položajamagnetski, za utor cilindra, PNP, 24 V DC6
B3senzor prisutnosti limainduktivni M12, PNP, preporučena udaljenost uključenja oko 4 mm1
S1, S2tipkala dvoručnog upravljanjas ogradicom protiv slučajnog pritiska2
KDRdvoručni sigurnosni modulnadzor istodobnosti 0,5 s, ponovni start tek nakon otpuštanja obaju tipkala1
S0, KNANOT-AUS i sigurnosni relejgljivasto tipkalo s mehaničkom blokadom, relej s ručnim resetom1 + 1
B5sigurnosni prekidač vratas kodiranim aktuatorom, spojen na KNA1
S3, S4, S5tipkala i preklopkaosnovni položaj, stop na kraju ciklusa, automatski / ručni rad3
K1 … K7, KUreleji (relejna inačica)24 V DC, najmanje četiri preklopna kontakta8
A1PLCkompaktni, najmanje 16 digitalnih ulaza i 16 izlaza 24 V DC1
A2HMIdodirni zaslon, dijagonala 4 do 7 inča1
G1napajanje24 V DC, najmanje 5 A1
—cijevi i spojnicePU 6×4 za A i C, PU 8×6 za B, brze spojnicepo mjeri
—mehanički sklopstol, stezna letva s koljenastim mehanizmom, savojna greda s osovinom i polugom r = 70 mm1
—3D ispisani dijelovinosač B3, dvije vodilice, prislon, nosači kabela (PETG ili PA)komplet
Samo pneumatska inačica
1S1 … 3S2granični ventil3/2 s valjčićem, normalno zatvoren6
0V2kaskadni ventil5/2 bistabilni, pneumatski upravljan1
1V1 … 3V1razvodnik 5/2bistabilni, pneumatski impulsno upravljan (umjesto elektromagnetskih)3
0S2pneumatski dvoručni bloks vremenskim nadzorom istodobnosti1

11. Puštanje u rad i ispitivanje

Puštanje u rad provode najmanje dva člana tima uz nazočnost nastavnika. Svaka stavka dobiva ocjenu „u redu" ili „nije u redu" s opisom; stavka koja nije u redu popravlja se i ispituje ponovno. Ispitivanje sigurnosnih funkcija ponavlja se nakon svake promjene ožičenja.

Prije uključenja tlaka i napona

  1. Vizualni pregled: sve cijevi utaknute do kraja i pričvršćene, nema prelomljenih cijevi, kabeli u kanalima, vijci stezne letve i savojne grede pritegnuti.
  2. Provjera ožičenja prema shemi, mjerenje otpora zaštitnog vodiča i izolacije prema uputi nastavnika; napajanje 24 V izmjereno prije spajanja PLC-a.
  3. Regulator pripremne grupe odvrnut na najmanji tlak, prigušni ventili pritvoreni.
  4. Savojna greda ručno zakrenuta kroz cijeli kut (bez tlaka): nema sudara s nosačima, vodilicama i steznom letvom.

Ispitivanje sigurnosnih funkcija

  1. NOT-AUS u osnovnom položaju: 0V1 ispušta tlak, manometar iza 0V1 pada na nulu, HMI javlja smetnju.
  2. NOT-AUS za vrijeme B+: gibanje prestaje, tlak se ispušta, deblokada ne pokreće gibanje.
  3. Otvaranje vrata ograde u svakom koraku: isti odziv kao NOT-AUS.
  4. Dvoručni start: pritisak samo jednog tipkala ne pokreće ciklus; pritisak s razmakom većim od 0,5 s ne pokreće ciklus; držanje tipkala nakon kraja ciklusa ne pokreće novi ciklus.
  5. Postupno punjenje nakon deblokade: tlak raste postupno, gibanja nema dok se ne pritisne S3.

Funkcijsko ispitivanje

  1. Tlak se polako podiže na 6 bar; provjera propuštanja sluhom i sprejom za otkrivanje propuštanja.
  2. Ručni rad: svako gibanje pojedinačno, podešavanje brzina i prigušenja u krajnjim položajima, provjera svakog senzora na HMI.
  3. Namještanje tlačne sklopke B4: pri smanjenju tlaka regulatorom ispod 5 bar naprava ne dopušta start.
  4. Uklanjanje lima: bez lima (B3) start nije moguć.
  5. Ispitivanje nadzora koraka: odvrtanjem senzora 2B2 simulira se kvar; nakon 3 s naprava prelazi u smetnju s ispravnom porukom.
  6. Deset uzastopnih ciklusa s limom: mjerenje kuta kutomjerom na pet komada, mjerenje takta; rezultati se upisuju u zapisnik.

Pažnja

Pri podešavanju u ručnom radu nitko ne smije imati ruku između stezne letve i stola ni u kutu zakreta grede. Senzori se pomiču samo kad je tlak ispušten. Sila od 1 060 N na klipnjači B, uvećana polugom, lako lomi prste.

12. Dokumentacija za predaju

Dokumentacija se predaje u jednoj mapi, s naslovnom stranicom, sadržajem i numeriranim stranicama. Svaki dokument ima oznaku inačice i datum, jer se tijekom projekta sheme mijenjaju.

  1. Opis zadatka i popis zahtjeva s oznakama F, S i K.
  2. Tehnološka shema, dijagram put–korak i vremenski plan takta.
  3. Proračun: sila i moment savijanja, provjera cilindra B, potrošnja zraka, izbor razvodnika, s pretpostavkama napisanima na početku.
  4. Pneumatska shema kaskadne inačice s tablicom signala.
  5. Električne sheme: sigurnosni krug, relejni taktni lanac, izlazni krug razvodnika, raspored stezaljki.
  6. PLC: tablica adresa, ispis programa s komentarima, popis poruka smetnji, zasloni HMI.
  7. 3D modeli, crteži i zapis postavki aditivne izrade.
  8. Popis komponenti s oznakama istima kao na shemama i na napravi.
  9. Zapisnik puštanja u rad i ispitivanja sigurnosnih funkcija, s potpisima.
  10. Kratke upute za rukovanje i održavanje (dnevni pregled, ispuštanje kondenzata, provjera senzora).
  11. Zapisnici sastanaka tima i izvještaj o podjeli rada.

13. Vrednovanje

Projekt se boduje ukupno sa 100 bodova. Dio bodova je timski, a na obrani svaki član dobiva i pojedinačnu ocjenu razumijevanja cijelog rješenja.

KriterijŠto se ocjenjujeBodovi
Analiza zadatkazahtjevi, dijagram put–korak, plan takta8
Proračuntočnost, jasne pretpostavke, zaključci za izbor komponenti12
Pneumatska inačicaispravna kaskadna shema, rad na napravi, podešene brzine14
Elektropneumatska inačicarelejni taktni lanac, sigurnosni krug, uredno ožičenje14
PLC programkoračni lanac, nadzor koraka, obrada smetnji, komentari14
HMIpreglednost, potpunost prikaza, ručni rad s blokadama6
3D modeliranje i aditivna izradafunkcija i ugradnja dijelova, zapis postavki8
Sigurnost i puštanje u radkontrolna lista, zapisnik, ispitane sigurnosne funkcije10
Dokumentacijapotpunost, dosljedne oznake, urednost8
Obrana i timski radodgovori, poštivanje rokova, podjela rada6
Ukupno—100

Prijedlog ljestvice: 90 do 100 bodova izvrstan, 78 do 89 vrlo dobar, 64 do 77 dobar, 50 do 63 dovoljan. Ako sigurnosne funkcije nisu ispitane i potvrđene zapisnikom, projekt nije prihvaćen bez obzira na ukupni broj bodova.

14. Pitanja za obranu projekta

1. Zašto SL-3 savija zakretnom gredom, a ne pritiskom žiga u V-matricu?

Prikaži rješenje

Za V-matricu širine 12 mm potrebna je sila oko 6,7 kN, za što bi trebao pneumatski cilindar promjera oko 126 mm. Zakretna greda treba moment oko 30,4 N·m, koji cilindar Ø50 postiže preko poluge silom od oko 620 N.

2. Zašto se u kaskadnom rješenju gibanje C− moglo spojiti s grupom A+ B+?

Prikaži rješenje

Grupe se spajaju ako nemaju zajednički cilindar. C− i A+ B+ nemaju, pa se dobivaju dvije grupe i jedan kaskadni ventil umjesto tri grupe i dva kaskadna ventila.

3. Što bi se dogodilo kad bi granični ventil 2S1 bio napajan izravno iz mreže umjesto iz voda L2?

Prikaži rješenje

U osnovnom položaju B je uvučen i 2S1 je aktiviran, pa bi signal za A− (priključak 12 od 1V1) bio stalno prisutan. Pri startu bi 1V1 dobio oba signala istodobno, i za A+ i za A−, pa se stezanje ne bi pouzdano izvelo. To je blokirajući signal.

4. Kako se u relejnom taktnom lancu sprječava da oba svitka istog razvodnika budu uključena istodobno?

Prikaži rješenje

Svaki izlaz uključen je samo dok je njegov korak aktivan, a sljedeći još nije (npr. 2Y1 = K2 · ¬K3). Suprotni svitak istog razvodnika pripada drugom koraku, pa se nikad ne preklapaju.

5. Čemu služi samodržanje releja K7 preko KDR?

Prikaži rješenje

Sprječava ponovni start dok radnik još drži tipkala. Bez njega bi se na kraju ciklusa K1 odmah ponovno uključio i naprava bi krenula bez novog lima.

6. Što se događa s tlakom i cilindrima pri NOT-AUS-u i zašto je nakon deblokade potrebno postupno punjenje?

Prikaži rješenje

Sigurnosni relej isključuje svitke i ulazni ventil 0V1, koji ispušta tlak iz naprave; cilindri ostaju bez sile. Bistabilni razvodnici pamte zadnji položaj, pa bi naglo vraćanje tlaka izazvalo nagla gibanja. Zato se tlak podiže postupno, a cilindri se tipkalom S3 dovode u osnovni položaj.

7. Koliki je najniži tlak pri kojem cilindar B još savija lim i zašto je tlačna sklopka namještena na 5 bar?

Prikaži rješenje

Oko 3,5 bar (620 N / (0,9 · 1 963,5 mm²)). Na 5 bar raspoloživa sila je još oko 884 N, pa naprava prestaje raditi s pričuvom, prije nego što bi savijanje postalo nepotpuno i kut izišao iz tolerancije.

8. Za koliko bi porasla potrošnja zraka po ciklusu kad bi se sve cijevi produljile s 1,5 m na 3 m?

Prikaži rješenje

Punjenje cijevi poraslo bi s 1,11 Nl na 2,22 Nl po ciklusu, pa bi ukupna potrošnja porasla s 4,63 Nl na 5,74 Nl, tj. za oko 24 %.

9. Zašto su nosači i vodilice ispisani od PETG-a ili PA, a ne od PLA?

Prikaži rješenje

PLA puzi pod stalnim opterećenjem i omekšava na razmjerno niskoj temperaturi, pa bi nosač senzora s vremenom popustio i promijenio položaj senzora. PETG i PA su žilaviji, a PA je otporniji na trošenje uz lim.

10. Kako ste ispitali dvoručni start i koji rezultat pokazuje da je ispravan?

Prikaži rješenje

Ispituju se tri slučaja: jedno tipkalo, oba tipkala s razmakom većim od 0,5 s i držanje tipkala nakon kraja ciklusa. Ni u jednom slučaju naprava ne smije krenuti. Samo istodobni pritisak obaju tipkala uz ispunjene uvjete starta pokreće ciklus.

11. Zašto se brzina cilindra B prigušuje na odvodu, a ne na dovodu?

Prikaži rješenje

Kod odvodnog prigušenja klip je između dva zračna jastuka, pa se gibanje manje trza pri promjeni opterećenja tijekom savijanja. Kod dovodnog prigušenja dvoradnog cilindra gibanje je pod promjenjivim opterećenjem nemirno.

12. Što PLC radi ako senzor 2B2 ne javi završetak savijanja u zadanom vremenu i kako se naprava vraća u rad?

Prikaži rješenje

Nakon 3 s program prelazi u korak smetnje: isključuje izlaze za gibanje, pali treptavo svjetlo H2 i na HMI ispisuje poruku s uzrokom. Nakon uklanjanja uzroka radnik potvrđuje poruku i tipkalom S3 vraća napravu u osnovni položaj (B−, C−, pa A− tek kad 2B1 javi da je greda dolje).

15. Za nastavnika

Otvori upute za nastavnika

Priprema

Prije početka treba pripremiti mehanički sklop naprave (stol, steznu letvu s koljenastim mehanizmom, savojnu gredu s polugom) ili ga zadati kao konstrukcijski dio projekta ako tim ima više vremena. Za prve tjedne dovoljan je simulacijski program za pneumatiku i elektropneumatiku; montaža na napravi počinje tek nakon prihvaćene kontrolne točke KT1. Traka S235 60 × 1,5 mm narezuje se unaprijed, najmanje 30 komada po timu.

Vođenje tima

  • Na prvom sastanku tim sam predlaže podjelu uloga; nastavnik je potvrđuje ili ispravlja tako da svaki član ima barem jedan tehnički dio koji brani.
  • Tjedni sastanak od 15 minuta: što je napravljeno, što kasni, što treba od drugih članova. Voditelj projekta piše kratak zapisnik.
  • Nastavnik ne rješava problem umjesto tima, nego postavlja pitanje koje vodi prema rješenju („Koji je signal prisutan kad A treba ići natrag?").
  • Ako jedan član nosi većinu posla, to se vidi u zapisnicima i na obrani; pojedinačni bodovi obrane to uzimaju u obzir.

Tipične pogreške

  • Granični ventili napajani iz mreže umjesto iz grupnog voda, pa se pojavljuje blokirajući signal.
  • Pogrešna podjela u kaskadne grupe: isti cilindar dvaput u grupi ili nespajanje zadnje i prve grupe.
  • U relejnom lancu samodržanje bez kontakta prethodnog koraka, pa lanac ne otpada na kraju ciklusa.
  • Ponovni start dok su tipkala pritisnuta, jer K7 nema samodržanje.
  • NOT-AUS spojen samo na ulaz PLC-a, bez sigurnosnog releja i bez ispuštanja tlaka.
  • U PLC programu izlazi postavljani naredbom postavi/briši u više koraka, pa ostanu uključena oba svitka razvodnika.
  • Proračun sile savijanja formulom za V-matricu bez razumijevanja da SL-3 radi zakretnom gredom; ili obrnuto, zaključak da je Ø50 premalen.
  • Zanemarena potrošnja zraka u cijevima i razvodnici postavljeni daleko od cilindara.
  • Nosači ispisani od PLA ili sa slojevima okomitima na opterećenje.

Kontrolne točke

TočkaTjedanŠto tim pokazujeUvjet za nastavak
KT12zahtjevi, dijagram put–korak, proračun, prvi popis komponentiproračun cilindra B i potrošnje zraka točan
KT24pneumatska inačica radi na napravi, nosači ugrađenideset ciklusa bez zastoja, nema blokirajućeg signala
KT36relejna inačica i PLC programsigurnosni krug ispitan, nadzor koraka radi
KT48dokumentacija, zapisnik puštanja u rad, obranazapisnik potpisan, dokumentacija potpuna

Prijedlog rasporeda po tjednima

Uz pretpostavku od četiri nastavna sata tjedno u radionici i dva sata samostalnog rada tima:

  1. Tjedan 1: uvod, podjela uloga, analiza postupka, dijagram put–korak.
  2. Tjedan 2: proračun, izbor komponenti, KT1.
  3. Tjedan 3: kaskadna shema i simulacija; 3D modeli.
  4. Tjedan 4: montaža pneumatike, ispis i ugradnja nosača, KT2.
  5. Tjedan 5: sigurnosni krug i relejni lanac, ožičenje.
  6. Tjedan 6: PLC program, ispitivanje nadzora koraka, KT3.
  7. Tjedan 7: HMI, puštanje u rad po kontrolnoj listi, zapisnik.
  8. Tjedan 8: dovršetak dokumentacije, prezentacija, obrana, KT4.

Očekivani rezultati

Tim na kraju ima napravu koja u tri inačice upravljanja savija traku na 90° ± 1° u taktu do 12 s, ispitane sigurnosne funkcije i dokumentaciju s dosljednim oznakama. Proračun pokazuje da je cilindar B dovoljan s pričuvom oko 1,7 i da naprava troši oko 23 Nl/min zajedno s cijevima, što je mali dio isporuke kompresora.