Preskoči na sadržaj
FORTRONIQ

MODUL 1 · OSNOVE INDUSTRIJSKIH ROBOTA

Nastavna jedinica 1.3

Karakteristike robota

Svaki proizvođač uz robota daje tehnički list s desetak brojeva. Ti su brojevi svrstani u pet skupina — geometrija, opterećenje, kinematika, preciznost i kontroler — i tek zajedno govore može li robot obaviti zadani posao. Ova jedinica uči ih čitati.

Moći ću:
  • razvrstati podatke iz tehničkog lista u pet skupina karakteristika
  • očitati doseg i oblik radnog prostora iz dijagrama proizvođača
  • objasniti odnos korisne nosivosti, položaja težišta i momenta tromosti
  • razlikovati točnost od ponovljivosti i objasniti zašto je ponovljivost mjerodavna
  • izračunati smije li zadana kombinacija alata i obratka na odabrani robot

Pet skupina podataka

Glavne karakteristike industrijskih robota mogu se svrstati u pet skupina. Geometrija govori dokle robot doseže i kakav je oblik prostora koji pokriva. Opterećenje govori koliko smije nositi. Kinematika opisuje broj osi i brzine. Preciznost govori koliko je pouzdan u ponavljanju. Kontroler određuje čime se robot upravlja i na što se može spojiti.

SkupinaTipični podaciNa što utječe
Geometrijadoseg, radni prostor, visina, oblik osnoveraspored ćelije, dohvat točaka
Opterećenjekorisna nosivost, dodatna nosivost na ruci, moment tromostiizbor alata, ubrzanja, vijek prijenosnika
Kinematikabroj osi, opseg zakreta, najveće brzine osivrijeme ciklusa, oblik putanje
Preciznostponovljivost, točnost putanjeprimjenjivost u montaži i mjerenju
Kontrolerulazi i izlazi, sučelja, način rada, masapovezivanje sa strojevima i nadzorom

Geometrija i radni prostor

Doseg je najveća udaljenost od osi prvog zgloba do prirubnice, mjerena vodoravno. Uz njega proizvođač daje i dijagram radnog prostora, obično u bočnom i tlocrtnom pogledu. Dijagram je važniji od samog broja, jer radni prostor nije kugla: ispod baze i tik uz nju postoje područja u koja robot ne može, a rub prostora dohvaća samo s ispruženom rukom.

Pri postavljanju ćelije vrijedi jednostavno pravilo: radne točke ne stavljaju se na sam rub radnog prostora. Na rubu robot radi ispruženo, gubi krutost, a male pogreške u postavljanju stanice odjednom znače nedostižnu točku. Uz to treba imati na umu da doseg vrijedi do prirubnice; dodavanjem alata radna se točka pomiče, pa se radni prostor mijenja.

Pažnja

U dijagramu radnog prostora uvijek provjerite i područje neposredno uz bazu. Ondje se nalazi zona u koju robot ne može doći ni pri kojem položaju zglobova, a upravo se ondje često pokušava smjestiti spremnik ili stroj.

Opterećenje

Korisna nosivost nije samo masa obratka. U nju ulazi sve što visi o prirubnici: prihvatnica, prirubna ploča, cijevi, senzor i tek onda obradak. Uz masu proizvođač zadaje i dopušteni položaj težišta te dopušteni moment tromosti, jer robot ne diže teret samo prema gore nego ga i ubrzava i zaustavlja.

Zato se nosivost ne iščitava kao jedan broj nego iz dijagrama: na vodoravnoj osi je udaljenost težišta od prirubnice, na okomitoj je masa, a krivulje omeđuju dopušteno područje. Isti robot koji nosi 10 kg s težištem 100 mm od prirubnice smije nositi znatno manje ako je težište na 300 mm. Uz to mnogi roboti imaju i dodatnu nosivost na podlaktici, predviđenu za sklop ventila ili dovod medija.

1002003004004812masa tereta (kg)udaljenost težišta od prirubnice (mm)10 kg na 150 mmdopuštenonije dopušteno
Slika 1.3 — Dopušteno opterećenje ne čita se kao jedan broj nego iz dijagrama: s udaljenošću težišta dopuštena masa naglo pada.
Smije li ovo opterećenje na robota?Računski prikaz

Zbroj mase prihvatnice i obratka te položaj zajedničkog težišta uspoređuju se s dopuštenim područjem robota. Model je pojednostavljen: dopuštena masa pada s udaljenošću težišta.

Ukupna masa—kg
Dopušteno na toj udaljenosti—kg
Iskorištenje—%

Kinematika i brzine

Kinematika obuhvaća broj osi, opseg zakreta svake osi i najveće brzine. Opsezi zakreta objašnjavaju zašto robot ponekad do iste točke može doći na dva ili više različitih načina, s laktom gore ili dolje. Te se mogućnosti nazivaju konfiguracijama i o njima kasnije ovisi hoće li robot pri prelasku s točke na točku napraviti neočekivan zamah.

Najveće brzine osi navode se u stupnjevima u sekundi i gotovo se nikada ne postižu sve istodobno. Stvarno vrijeme ciklusa ovisi o ubrzanjima, o masi tereta i o duljini pojedinih segmenata putanje, pa se pouzdano dobiva tek simulacijom.

Preciznost: točnost i ponovljivost

Ove se dvije veličine najčešće brkaju. Točnost je odstupanje stvarno postignutog položaja od onoga koji je programom zadan brojevima. Ponovljivost je rasipanje položaja kada se robot više puta vraća u istu, prethodno naučenu točku. Kataloška vrijednost koja se navodi uz industrijske robote gotovo je uvijek ponovljivost, i redovito je znatno bolja od točnosti.

Razlog je u tome što na točnost utječu proizvodna odstupanja članaka, elastičnost, temperatura i pogreške u modelu robota, dok se kod ponovljivosti sve to poništava jer robot ponavlja isti put. Praktična posljedica je važna: dok se točke uče na stroju, dovoljna je dobra ponovljivost. Čim se točke računaju izvan stroja, iz modela ili iz CAD podataka, počinje vrijediti točnost i robot treba kalibrirati.

Zapamtite

Uči li se točka na stroju — mjerodavna je ponovljivost. Računa li se točka iz modela — mjerodavna je točnost.

Ključni pojmovi

PojamZnačenje
DosegNajveća vodoravna udaljenost od osi prvog zgloba do prirubnice.
Radni prostorSkup svih dostižnih točaka vrha alata, prikazan dijagramom.
Korisna nosivostDopuštena masa alata i obratka pri zadanom položaju težišta.
Moment tromostiMjera otpora tereta promjeni brzine vrtnje; ograničava ubrzanja.
TočnostOdstupanje stvarnog od programom zadanog položaja.
PonovljivostRasipanje pri višekratnom dolasku na istu naučenu točku.
KonfiguracijaJedan od više položaja zglobova kojima se postiže isti položaj alata.

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.

Pitanje 1 od 3

Koja se vrijednost najčešće navodi u katalogu industrijskog robota?

Kataloška vrijednost je gotovo uvijek ponovljivost, koja je bolja od točnosti.

Pitanje 2 od 3

Ista masa tereta postaje nedopuštena ako se:

Dopuštena masa pada s udaljenošću težišta jer raste moment na zglobovima ruke.

Pitanje 3 od 3

Kada postaje mjerodavna točnost, a ne ponovljivost?

Točke izračunate izvan stroja traže da robot stvarno pogodi zadane koordinate, a to je točnost.

Odgovoreno 0 od 3.