Umjesto zrake koja putuje po presjeku, ovdje se cijeli presjek osvijetli odjednom — kao slika iz projektora. Zbog toga trajanje sloja ne ovisi o tome koliko je dijelova na ploči, a najmanja značajka više se ne mjeri promjerom zrake nego veličinom piksela.
Očvršćivanje digitalno obrađenim svjetlom pripada, kao i stereolitografija, kategoriji fotopolimerizacije u kadi. Smola, kada, prozirno dno, platforma i os Z isti su; razlikuje se samo izvor svjetla. Umjesto lasera koji obilazi obris i šrafira ispunu, presjek se osvijetli odjednom, u jednome bljesku koji traje nekoliko sekundi.
Naziv dolazi od zrcalnoga čipa DMD (Digital Micromirror Device), istoga koji se koristi u projektorima za prikaz slike. Na čipu su milijuni mikroskopskih zrcala; svako se može nagnuti tako da svjetlo usmjeri prema kadi ili u stranu, na hladnjak. Tako nastaje slika presjeka — osvijetljeno je točno ono što treba skrutnuti.
Kod lasera vrijeme sloja ovisi o duljini putanje: veći presjek znači dulje skeniranje, a deset dijelova na ploči traje deset puta dulje nego jedan. Ovdje vrijeme sloja ovisi samo o vremenu osvjetljavanja, koje je za sve isto. Jedan dio i puna ploča dijelova traju jednako dugo.
Zato se postupak bira upravo za serije sitnih dijelova: pedeset zubnih navlaka na jednoj ploči ispisat će se u vremenu u kojem bi laser napravio dvije ili tri.
Slika se sastoji od piksela, pa je i dio sastavljen od pikselnih stupića. Najmanja značajka koja se može izraditi ne ovisi više o promjeru zrake nego o veličini piksela na radnoj plohi, a ona proizlazi iz jednostavnoga omjera: širina projekcije podijeljena brojem piksela.
Iz toga slijedi ograničenje koje laser nema: veći radni prostor znači krupniji piksel. Isti čip razvučen preko dvostruko šire plohe daje dvostruko veći piksel i dvostruko grublji detalj. Zato su strojevi ovoga tipa uglavnom maleni, a veliki radni prostor ostaje područje lasera.
| Veličina | Uobičajeno | Napomena |
|---|---|---|
| Debljina sloja | 0,01 – 0,1 mm | kao kod stereolitografije |
| Veličina piksela | 0,02 – 0,1 mm | ovisi o širini projekcije i razlučivosti |
| Vrijeme sloja | 1 – 4 s | neovisno o broju dijelova na ploči |
| Radni prostor | obično do 200 × 130 × 250 mm | širenje projekcije krupni piksel |
| Valna duljina | 385 ili 405 nm | izvor je LED, ne laser |
| Točnost | ±0,05 mm | uz ujednačenu svjetlinu po cijeloj plohi |
Izvor svjetla je svjetleća dioda valne duljine 385 ili 405 nm, ne laser. Snop se vodi na zrcalni čip, gdje svako mikrozrcalo odlučuje hoće li svoj dio svjetla poslati prema kadi ili u stranu. Optika zatim tu sliku projicira kroz prozirno dno kade na sloj smole.
Sve što slijedi jednako je kao kod stereolitografije s izvorom ispod kade: sloj se skrutne stisnut između platforme i folije, platforma se podigne, sloj se odvoji, smola ispuni prostor i platforma se spusti za debljinu jednoga sloja.
Veličina piksela na radnoj plohi računa se izravno: širina radne plohe podijeljena brojem piksela u tome smjeru. Uređaj sa zaslonom od 3840 piksela i širinom plohe od 192 mm daje piksel od 0,05 mm; isti zaslon razvučen na 300 mm daje 0,078 mm.
Povuci klizače i prati kako se mijenja veličina piksela.
Piksel se vidi i na kosim plohama, kao sitno stepenasto nazubljenje u ravnini XY — nasuprot stepenicama po visini, koje dolaze od debljine sloja. Bolji uređaji to ublažavaju sivim tonovima: rubni piksel ne osvjetljava se punom snagom nego djelomično, pa skrutne manje materijala i rub izlazi mekši. To je isti postupak koji na zaslonu zaglađuje rub slova.
Klikni korak da vidiš što se u njemu događa.
Projicirana slika nikada nije jednako svijetla po cijeloj plohi — rubovi su slabiji od sredine. Ako je razlika prevelika, dio u sredini ploče ispada jači, a onaj uz rub slabiji, iako su parametri isti. Zato se svjetlina mjeri i po potrebi izjednačava, a ispitni komadi postavljaju se na više mjesta ploče.
Klikni broj da vidiš što koji dio radi.
U usporedbi sa stereolitografijom, ovdje nema galvanometarskih zrcala ni leće koja vodi zraku — umjesto njih stoji modul za oblikovanje slike, bilo kao zrcalni čip s optikom, bilo kao zaslon postavljen izravno ispod kade. Sve ostalo, od kade do osi Z, ostaje jednako.
Ista zamisao — osvijetliti cijeli presjek odjednom — ostvaruje se na tri načina. Razlika je u tome čime se oblikuje slika, a ona povlači razliku u cijeni, razlučivosti i održavanju.
Odaberi izvedbu.
| Mjerilo | Laser (SLA) | Zrcalni čip (DLP) | Maska na zaslonu (MSLA) |
|---|---|---|---|
| Vrijeme sloja | raste s površinom presjeka | stalno | stalno |
| Najmanja značajka | promjer zrake | veličina piksela | veličina piksela |
| Veliki radni prostor | bez gubitka detalja | krupniji piksel | krupniji piksel |
| Potrošni dijelovi | folija | folija, lampa | folija, zaslon |
| Cijena uređaja | visoka | srednja | niska |
| Rub kose plohe | gladak | ublažen sivim tonovima | vidljiv piksel |
Materijal je i ovdje tekuća fotopolimerna smola, ali izbor nije istovjetan onomu za stereolitografiju. Dvije stvari odlučuju: valna duljina i način osvjetljavanja.
Laser predaje veliku energiju na vrlo malu površinu, a projektor manju energiju na cijeli presjek. Zato su smole za ove uređaje podešene da skrutnu pri nižoj snazi, ali duljem osvjetljavanju, i osjetljive su na 385 ili 405 nm. Smola namijenjena laseru od 355 nm u ovakvome stroju neće raditi.
Klikni vrstu smole.
Kod ovih uređaja vrijeme osvjetljavanja po sloju glavni je parametar i mjeri se u sekundama. Predugo osvjetljavanje zadeblja dio i zatvori sitne otvore; prekratko daje slab spoj među slojevima. Vrijednost se ne prepisuje s interneta nego se utvrdi ispitnim komadom, za tu smolu, taj stroj i tu temperaturu.
Tijek je isti kao kod stereolitografije — pranje i naknadno osvjetljavanje jednako su obvezni — uz dva koraka koja su svojstvena ovim uređajima: provjeru slike i utvrđivanje vremena osvjetljavanja.
Klikni korak.
Osvjetljavanje cijeloga presjeka odjednom daje stalno vrijeme sloja, pa je puna ploča jednako brza kao jedan dio — zbog toga je ovo postupak za serije sitnih dijelova. Zauzvrat najmanja značajka ovisi o veličini piksela, a ona raste sa širinom radne plohe. Tko treba veliki dio bez gubitka detalja, ostaje kod lasera; tko treba pedeset malih, bira ovaj postupak.
Odgovor se zaključava nakon prvoga klika, uz objašnjenje zašto je točan.