MODUL 3 · MODELIRANJE DIJELOVA
Nastavna jedinica 3.5
Dodavanje dodatnih značajki
Osnovni oblik dijela rijetko je i konačan. Slijede zaobljenja i skošenja koja uklanjaju oštre bridove, rebra koja ukrućuju tanke stijenke i uzorci koji ponavljaju ono što je već izrađeno. Redoslijed kojim se dodaju važniji je nego što se čini.
- dodati zaobljenje i skošenje te objasniti razliku među njima
- izraditi zaobljenje promjenjivog polumjera i zaobljenje po plohi
- izraditi rebro iz otvorene skice i odrediti mu debljinu i smjer
- primijeniti linearni i kružni uzorak te zrcaljenje značajki
- obrazložiti pravilo da se zaobljenja dodaju pri kraju izgradnje modela
- procijeniti koliko materijala oduzimaju zaobljenja, a koliko dodaje rebro
Zaobljenja i skošenja
Zaobljenje zamjenjuje oštar brid plohom zadanog polumjera, a skošenje ravnom plohom pod kutom. Oba uklanjaju oštar rub, ali iz različitih razloga. Zaobljenje se bira kada je važno smanjiti koncentraciju naprezanja ili kada dio mora biti ugodan za rukovanje; skošenje kada se vijak ili osovina moraju lakše uvesti u provrt.
Zaobljenje se može zadati na tri načina. Odabirom brida zaobljuje se samo taj brid. Odabirom plohe zaobljuju se svi njezini bridovi odjednom, pa se pri kasnijoj izmjeni oblika automatski zaobli i novi brid. Odabirom značajke u stablu zaobljuju se svi bridovi koje je ta značajka stvorila. Uz to postoji i zaobljenje promjenjivog polumjera, kod kojeg se polumjer zadaje u više točaka uzduž brida i između njih glatko prelazi.
| Značajka | Što radi | Tipična vrijednost | Zašto |
|---|---|---|---|
| Zaobljenje stalnog polumjera | brid zamjenjuje valjkastom plohom | R2 do R10 | smanjenje naprezanja, sigurnost pri rukovanju |
| Zaobljenje promjenjivog polumjera | polumjer se mijenja uzduž brida | R2 → R8 | prijelaz između različito opterećenih mjesta |
| Skošenje | brid zamjenjuje ravnom plohom pod kutom | 0,5 × 45° | obaranje brida, uvođenje vijka |
| Zaobljenje po plohi | zaobljuje sve bridove odabrane plohe | R2 | obuhvaća i bridove nastale kasnijim izmjenama |
Rebro
Rebro je tanka ukruta između dviju ploha. U SolidWorksu nastaje iz otvorene skice: dovoljna je jedna linija koja premošćuje prostor između stijenki. Program sam produljuje liniju dok ne dodirne materijal i daje joj zadanu debljinu na jednu stranu, na drugu ili na obje.
Debljina rebra u lijevanim dijelovima obično iznosi od 40 % do 60 % debljine stijenke uz koju stoji; deblje rebro na suprotnoj strani ostavlja ulegnuće. Rebro se gotovo uvijek izvodi s nagibom, jednako kao i ostatak lijevanog dijela. Nosač P-12 ima jedno rebro debljine 8 mm, visine 15 mm i duljine 56 mm, koje povezuje središnji prsten s rubom ploče.
Uzorak i zrcaljenje značajki
Kada se isti oblik ponavlja, ne izrađuje se više puta. Linearni uzorak ponavlja odabranu značajku u jednom ili dva smjera uz zadani razmak i broj pojava. Kružni uzorak ponavlja je oko osi, obično oko osi provrta ili oko privremene osi valjkaste plohe. Zrcaljenje preslikava značajku preko ravnine.
Uzorkuje se značajka, a ne tijelo: u uzorak se odabire provrt ili rebro iz stabla, ne gotov oblik. Time uzorak ostaje vezan uz izvornu značajku, pa promjena promjera provrta mijenja sve pojave odjednom. U uzorku se pojedine pojave mogu i preskočiti, što je korisno kada je uzorak pravilan uz jednu iznimku.
Primjer
Četiri provrta Ø9 na nosaču P-12 izrađuju se jednim provrtom i linearnim uzorkom 2 × 2 s razmacima 96 i 56 mm. Promjena vijka s M8 na M10 tada znači jednu izmjenu, a ne četiri.
Usporedba promjene mase nosača P-12: zaobljenja uglova uklanjaju materijal, rebro ga dodaje. Ploča je 120 × 80 × 12 mm s provrtima Ø40 i 4 × Ø9.
Redoslijed: zaobljenja pri kraju
Pravilo koje se u praksi najčešće krši glasi: zaobljenja i skošenja dodaju se pri kraju, nakon što je oblik gotov i nakon što su izrađeni svi provrti i rebra. Razloga je više, i svi su praktični.
Prvo, zaobljen brid nije više brid nego ploha, pa se na njega ne može osloniti nova skica bez opasnosti da izmjena polumjera sve sruši. Drugo, zaobljenja su računski najskuplje značajke; ako su na vrhu stabla, svaka ponovna izgradnja prolazi kroz njih. Treće, zaobljenje preko provrta izgleda drukčije nego provrt kroz zaobljenje, pa redoslijed mijenja oblik.
Zapamtite
Najprije oblik, zatim otvori, pa ukrute, pa uzorci — i tek na kraju zaobljenja i skošenja. Model izgrađen tim redom podnosi izmjene bez lomova u stablu.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Zaobljenje | Značajka koja oštar brid zamjenjuje plohom zadanog polumjera. |
| Skošenje | Značajka koja brid zamjenjuje ravnom plohom pod kutom. |
| Promjenjivi polumjer | Zaobljenje kojemu se polumjer mijenja uzduž brida. |
| Rebro | Tanka ukruta izrađena iz otvorene skice između dviju ploha. |
| Linearni uzorak | Ponavljanje značajke u jednom ili dva smjera uz zadani razmak i broj pojava. |
| Zrcaljenje | Preslikavanje značajke ili tijela preko odabrane ravnine. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Iz kakve skice nastaje rebro?
Dovoljna je jedna otvorena linija; program je sam produljuje do materijala i daje joj debljinu.
Pitanje 2 od 3
Zašto se zaobljenja dodaju pri kraju izgradnje modela?
Zaobljen brid postaje ploha o kojoj kasnije značajke ne bi smjele ovisiti, a svaka obnova prolazi kroz njih.
Pitanje 3 od 3
Što se odabire pri izradi uzorka?
Uzorkuje se značajka, pa ostaje vezana uz izvornik i sve se pojave mijenjaju zajedno s njim.
Odgovoreno 0 od 3.