MODUL 3 · MODELIRANJE DIJELOVA
Nastavna jedinica 3.3
Značajka izvlačenja
Izvlačenje je najčešća značajka u svakom modelu. Zatvoreni obris dobiva treću mjeru i postaje tijelo. Iza te jednostavne zamisli stoji desetak postavki — uvjet završetka, smjer, nagib, tanka značajka — i o njima ovisi hoće li model podnijeti kasniju izmjenu.
- pretvoriti zatvorenu skicu u tijelo značajkom izvlačenja
- odabrati uvjet završetka prema namjeri dizajna
- izvući značajku dvosmjerno i preko srednje ravnine
- primijeniti nagib stijenke i objasniti kada je potreban
- upotrijebiti izvlačenje kao odrez materijala
- izračunati volumen i masu dijela iz dubine izvlačenja i gustoće materijala
Od skice do tijela
Nakon izlaska iz skice pokreće se naredba izvlačenja. U upravljačkoj ploči svojstava pojavljuju se polja za smjer, uvjet završetka i dubinu, a u grafičkom prostoru privremeni prikaz koji se mijenja u stvarnom vremenu. Prva značajka izvlačenja uvijek daje puno tijelo; kasnija izvlačenja mogu dodavati ili oduzimati materijal.
Za nosač ležaja P-12 obris 120 × 80 mm izvlači se na dubinu 12 mm. Nakon potvrde u stablu se pojavljuje značajka Izvlačenje1, a ispod nje, uvučena za jedan red, skica iz koje je nastala. Taj uvučeni red nije ukras: on pokazuje da skica pripada značajki i da se izmjenom skice mijenja i značajka.
Uvjeti završetka
Uvjet završetka govori gdje izvlačenje staje. Najjednostavniji je zadana dubina: upisuje se broj i tijelo je gotovo. Problem s brojem je što ne zna ništa o ostatku modela. Ako se poslije promijeni debljina ploče kroz koju rebro mora proći, broj ostaje isti i rebro više ne dodiruje plohu.
Zato postoje uvjeti koji se vežu uz geometriju. Oni su pametni: izvlačenje prati ono na što je vezano i mijenja se zajedno s njim. Cijena je ovisnost — ako se ploha na koju je izvlačenje vezano ukloni, značajka javlja pogrešku.
| Uvjet završetka | Gdje staje | Kada se bira |
|---|---|---|
| Zadana dubina | na upisanoj vrijednosti | kada je mjera zadana nacrtom |
| Do sljedeće | na prvoj plohi koju sretne | za rebra i nastavke unutar tijela |
| Do vrha | na odabranom vrhu (točki) | kada se visina očitava iz postojeće geometrije |
| Do plohe | na odabranoj plohi, i zakrivljenoj | za prilijeganje uz zakrivljenu stijenku |
| Pomak od plohe | na zadanoj udaljenosti od plohe | za zračnost koja se mora održati |
| Kroz sve | kroz cijelo tijelo, u oba smjera po želji | za prolazne provrte i proreze |
| Srednja ravnina | simetrično na obje strane skice | kada je dio simetričan oko ravnine |
Zapamtite
Kada je dio simetričan, izvlačenje preko srednje ravnine gotovo je uvijek bolje od jednosmjernog. Skica ostaje u ravnini simetrije, pa dio pri promjeni debljine raste na obje strane i ne pomiče se u sklopu.
Smjer, dvosmjerno izvlačenje i nagib
Izvlačenje ima dva smjera, a svaki može imati vlastiti uvjet završetka i vlastitu dubinu. Dvosmjerno izvlačenje koristi se kada skica leži u sredini dijela, ali dijelovi s obiju strana nisu jednaki. Tipkom za obrtanje smjera prikaz se okrene bez ponovnog crtanja skice.
Nagib stijenke daje bočnim plohama kut u odnosu na smjer izvlačenja. Nije ukras: dijelovi koji se lijevaju ili prešaju moraju imati nagib da bi izašli iz kalupa. Uobičajeno je od 0,5° do 3°, a smjer nagiba bira se tako da se presjek prema otvoru kalupa širi. Nagib mijenja mjere: ploča visine 40 mm s nagibom 2° na vrhu je uža za oko 1,4 mm po strani.
Tanka značajka pretvara obris u stijenku zadane debljine umjesto u puno tijelo. Iz iste skice pravokutnika tako nastaje ili puna ploča ili okvir stijenke 3 mm. Debljina se može dodavati prema unutra, prema van ili obostrano.
Ploča sa zaobljenim uglovima, po želji s provrtima nosača P-12 (Ø40 i četiri Ø9). Masa se računa iz volumena i gustoće materijala.
Izvlačenje kao odrez
Ista naredba, s odabirom oduzimanja materijala, postaje odrez izvlačenjem. Skica se crta na plohi postojećeg tijela ili na ravnini, a značajka uklanja materijal na dubinu određenu istim uvjetima završetka. Tako se izrađuju prorezi, džepovi, utori i jednostavni provrti.
Za pravilne provrte ipak postoji bolji alat — čarobnjak za provrte iz sljedeće jedinice — jer on uz geometriju nosi i podatak o normi vijka. Odrez izvlačenjem ostaje izbor za sve ostalo: nepravilan džep, utor za pero, prozor u stijenci.
Primjer
Središnji otvor Ø40 mm na nosaču P-12 može se izraditi odrezom izvlačenjem uz uvjet kroz sve. Time otvor ostaje prolazan i kad se poslije promijeni debljina ploče s 12 na 16 mm. Da je upisana dubina 12, otvor bi nakon izmjene postao slijep.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Izvlačenje | Značajka koja zatvoreni obris pretvara u tijelo zadane dubine. |
| Uvjet završetka | Pravilo koje određuje gdje izvlačenje staje. |
| Srednja ravnina | Uvjet kod kojeg se materijal dodaje simetrično na obje strane skice. |
| Kroz sve | Uvjet kod kojeg odrez prolazi kroz cijelo tijelo bez obzira na njegovu debljinu. |
| Nagib stijenke | Kut bočnih ploha prema smjeru izvlačenja, potreban za vađenje iz kalupa. |
| Tanka značajka | Izvlačenje koje iz obrisa gradi stijenku zadane debljine umjesto punog tijela. |
| Odrez izvlačenjem | Izvlačenje koje umjesto dodavanja uklanja materijal. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Koji uvjet završetka jamči da provrt ostane prolazan i nakon povećanja debljine ploče?
Uvjet kroz sve prati stvarnu debljinu tijela, pa odrez uvijek probija materijal.
Pitanje 2 od 3
Čemu služi nagib stijenke pri izvlačenju?
Bez nagiba lijevani ili prešani dio ne može izaći iz kalupa; uobičajeno je 0,5° do 3°.
Pitanje 3 od 3
Što daje tanka značajka izvlačenja?
Tanka značajka obris pretvara u stijenku zadane debljine, a ne u puno tijelo.
Odgovoreno 0 od 3.