MODUL 2 · IZRADA SKICE
Nastavna jedinica 2.9
Dimenzije i kotiranje
Kota je posljednji korak u određivanju skice i jedini u kojem se upisuju brojevi. Zbog toga se kota često smatra najvažnijim dijelom skice, iako je zapravo najmanji: ako su relacije dobro postavljene, kota ostaje samo nekoliko i svaka od njih ima jasno značenje.
- kotirati duljinu, promjer, polumjer i kut pametnom kotom
- obrazložiti redoslijed kotiranja od velikih prema malim mjerama
- razlikovati upravljanu od pokretne kote
- predvidjeti posljedicu izmjene mjere na ostatak skice
- izračunati kako promjena mjere mijenja površinu i masu dijela
Pametna kota
Pametna kota jedan je alat za sve vrste mjera. Ona prepoznaje što je odabrano i sama nudi odgovarajući tip kote. Odabere li se linija, ponudi duljinu; odabere li se kružnica, ponudi promjer; odabere li se luk, ponudi polumjer; odaberu li se dvije linije pod kutom, ponudi kut. Odaberu li se dvije usporedne linije ili dvije točke, ponudi razmak.
Smjer se bira položajem miša prije klika kojim se kota odlaže. Kod kose linije pomicanje miša postrance daje vodoravnu ili okomitu projekciju, a pomicanje uz samu liniju daje pravu duljinu. Ista logika vrijedi i za razmak dviju točaka. Zato se kota ne odlaže nasumično: mjesto na koje se klikne određuje što kota zapravo mjeri.
| Odabrano | Tip kote | Oznaka | Primjer na dijelu P-12 |
|---|---|---|---|
| Jedna linija | duljina | broj | 120 mm, 80 mm |
| Dvije usporedne linije | razmak | broj | 96 mm i 56 mm |
| Kružnica | promjer | Ø | Ø40 i Ø9 |
| Luk | polumjer | R | R8 na uglovima |
| Dvije kose linije | kut | ° | 45° na skošenju |
| Točka i linija | okomiti razmak | broj | položaj provrta od ruba |
Kotiranje obrisa nosača
Na nosaču P-12 kotiranje je kratko jer relacije već drže oblik. Zadaju se duljina 120 mm i širina 80 mm, zatim razmak provrta 96 mm i 56 mm, promjer središnjeg provrta Ø40 i promjer jednog od četiriju provrta Ø9. Polumjer zaobljenja R8 zadaje se jednom, jer relacija jednakosti prenosi vrijednost na preostala tri.
Kote se odlažu izvan obrisa, u više redova, a manje mjere bliže dijelu. Križanje kotnih linija izbjegava se koliko je moguće. To nije samo pitanje urednosti: pregledno kotirana skica brzo se čita i lako se u njoj vidi koja mjera nedostaje ili koja je suvišna.
Pravilo redoslijeda glasi: od velikih mjera prema malima i od onih koje vežu obris prema onima koje vežu pojedinosti. Tako svaka nova kota uklanja slobodu koja je stvarno preostala, a ne slobodu koju je trebalo ukloniti relacijom.
Izmjena mjere i njezine posljedice
Kota se mijenja dvoklikom i upisom nove vrijednosti. Nakon potvrde skica se prilagodi, a nakon izlaska i model. Ono što se pritom dogodi ovisi isključivo o tome kako je skica određena. U dobro izrađenoj skici promjena duljine sa 120 na 140 mm pomakne samo kraće stranice, a provrti ostaju simetrični. U loše izrađenoj skici isti unos zna izobličiti obris ili pomaknuti provrte izvan ploče.
Zato se prije unosa veće izmjene isplati pogledati je li skica potpuno određena i je li simetrija zaista zadana relacijom, a ne slučajnim jednakim kotama. Kada izmjena pokvari skicu, poništavanje vraća prethodno stanje, ali brže je odmah ispraviti relacije nego ponavljati pokušaje s brojevima.
Zapamtite
Ako izmjena jedne kote pomakne nešto što s njom nema veze, problem nije u koti nego u relacijama. Kota je samo pokazala da skica nije određena onako kako se mislilo.
Promjena duljine i širine ploče P-12 mijenja površinu, volumen i masu. Prikaz uspoređuje novo stanje s izvornim 120 × 80 × 12 mm.
Upravljane i pokretne kote
Upravljana kota određuje geometriju: upisom nove vrijednosti mijenja se oblik. Takve su sve kote koje se zadaju u skici. Pokretna kota samo prikazuje mjeru koja proizlazi iz ostalih uvjeta; ne može se mijenjati i ne uklanja stupnjeve slobode. Prikazuje se drugom bojom i u zagradama.
Pokretna kota nastaje kada se pokuša dodati kota u već potpuno određenu skicu. Program tada javlja da bi skica postala previše određena i nudi da se nova kota zadrži kao pokretna. To je korisno kad se neka mjera želi samo očitati, primjerice ukupna visina rebra koja proizlazi iz drugih mjera. Nije korisno kao izlaz u nuždi: pokretnom se kotom skica ne određuje.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Pametna kota | Alat koji prema odabranoj geometriji sam nudi odgovarajući tip kote. |
| Promjer | Kota kružnice, označena znakom Ø. |
| Polumjer | Kota luka, označena slovom R. |
| Upravljana kota | Kota koja određuje geometriju; mijenja se upisom nove vrijednosti. |
| Pokretna kota | Kota koja samo prikazuje mjeru i ne uklanja stupnjeve slobode. |
| Redoslijed kotiranja | Postupak od velikih mjera prema malima i od obrisa prema pojedinostima. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Pametna kota odabirom luka nudi:
Luk se kotira polumjerom, oznakom R; promjer se zadaje kružnici.
Pitanje 2 od 3
Redoslijed kotiranja ide:
Prvo se vežu velike mjere obrisa, pa tek onda pojedinosti.
Pitanje 3 od 3
Izmjena jedne kote pomakla je provrte izvan ploče. Uzrok je najvjerojatnije:
Bez simetrije provrti nisu vezani uz obris, pa ih promjena vanjske mjere ostavlja na istom mjestu.
Odgovoreno 0 od 3.