MODUL 2 · IZRADA SKICE
Nastavna jedinica 2.4
Entiteti skice
Svaki se obris može nacrtati na više načina, ali ne košta svaki način jednako. Izbor entiteta odlučuje koliko će skica imati stupnjeva slobode, koliko kota traži i koliko će se lako mijenjati kada netko za pola godine promijeni jednu mjeru.
- prepoznati i imenovati osnovne entitete skice
- objasniti koliko stupnjeva slobode unosi pojedini entitet
- odabrati entitet prema obliku koji se crta i prema namjeri oblikovanja
- razlikovati obrisnu od konstrukcijske geometrije i objasniti čemu služi konstrukcijska
- procijeniti broj entiteta i potrebnih kota za zadani obris
Pregled entiteta
Entiteti skice dijele se na one koji čine obris i one koji služe kao pomoć. Obrisni entiteti su linija, kružnica, luk, pravokutnik, poligon, zaobljenje i splajn. Pomoćni su točka, središnja crta i svaki entitet pretvoren u konstrukcijsku geometriju.
Pravokutnik i poligon nisu posebni entiteti nego skupine: pravokutnik su četiri linije s već zadanim relacijama vodoravnosti, okomitosti i podudarnosti, a poligon je niz jednakih linija vezanih uz konstrukcijsku kružnicu. Zato se crtanjem pravokutnika dobiva bolje određena skica nego crtanjem četiriju zasebnih linija.
Splajn je poseban slučaj. On prolazi kroz zadane točke i ponaša se glatko, ali unosi mnogo stupnjeva slobode i teško se potpuno određuje. Za tehničke dijelove poput nosača P-12 splajn se izbjegava; njegovo je mjesto na oblicima koji stvarno jesu slobodni, primjerice na kućištima i oblogama.
Koliko koji entitet košta
Svaki entitet u skicu unosi određen broj stupnjeva slobode. Linija ih ima četiri, jer su joj potrebne po dvije koordinate za svaku krajnju točku. Kružnica ih ima tri: dvije za središte i jedan za promjer. Luk ih ima pet: dvije za središte, jedan za polumjer i po jedan za svaki kraj. Točka ih ima dva.
Zbroj tih brojeva govori koliko relacija i kota skica treba da bi bila potpuno određena. Obris nosača P-12 nacrtan kao pravokutnik sa četirima zaobljenjima ima puno manje preostale slobode nego isti obris nacrtan kao osam zasebnih entiteta, jer pravokutnik i zaobljenje sa sobom donose gotove relacije.
| Entitet | Stupnjeva slobode | Donosi relacije | Tipična primjena |
|---|---|---|---|
| Linija | 4 | ne | ravni dijelovi obrisa |
| Kružnica | 3 | ne | provrti, osovine, čepovi |
| Luk | 5 | ne | prijelazi i zaobljeni krajevi |
| Pravokutnik | 4 (kao skupina) | da (vodoravno, okomito, podudarno) | ploče i osnovni obrisi |
| Poligon | 4 (kao skupina) | da (jednakost, kut) | šesterokutne glave, prirubnice |
| Splajn | 2 po točki i više | ne | slobodni oblici |
| Točka | 2 | ne | središta, oznake položaja |
Za zadani obris prikaz procjenjuje broj entiteta, broj stupnjeva slobode te koliko relacija i kota treba da bi skica bila potpuno određena.
Konstrukcijska geometrija
Konstrukcijska geometrija je geometrija koja postoji u skici, ali ne ulazi u obris značajke. Prikazuje se tanko i isprekidano. Svaki se entitet u nju može pretvoriti i vratiti natrag jednim potezom, pa se ne mora odlučivati unaprijed.
Njezina je uloga vezivanje i mjerenje. Kod nosača P-12 konstrukcijska središnja crta kroz ishodište omogućuje simetriju obrisa i simetrični raspored provrta, a konstrukcijska kružnica Ø110 omogućila bi da se provrti rasporede po rasporednoj kružnici umjesto po pravokutnom razmaku. U oba slučaja kote se zadaju na konstrukcijsku geometriju, a obris ju samo slijedi.
Zapamtite
Konstrukcijska geometrija ne stvara materijal i ne smeta izvlačenju. Ako u skici postoji suvišna linija koja ne pripada obrisu, a potrebna je za vezivanje, pretvorite je u konstrukcijsku umjesto da je brišete.
Kako se bira entitet
Pravilo je jednostavno: birajte entitet koji nosi najviše namjere. Ako je obris pravokutan, crtajte pravokutnik, a ne četiri linije. Ako je rupa okrugla, crtajte kružnicu, a ne dva luka. Ako su četiri provrta međusobno jednaka, nacrtajte jedan i umnožite ga poljem umjesto da crtate četiri neovisne kružnice.
Drugo je pravilo da se za prijelaze koristi zaobljenje skice ili, još bolje, značajka zaobljenja nakon izvlačenja. Zaobljenja R8 na uglovima nosača P-12 moguće je napraviti na oba načina. Ako se rade u skici, skica postaje složenija i teže se čita; ako se rade kao značajka, obris ostaje čist pravokutnik, a zaobljenja se poslije mijenjaju na jednom mjestu.
Ključni pojmovi
| Pojam | Značenje |
|---|---|
| Obrisni entitet | Entitet koji sudjeluje u obrisu iz kojeg nastaje značajka. |
| Konstrukcijska geometrija | Pomoćna geometrija koja ne ulazi u obris, ali služi za vezivanje i mjerenje. |
| Splajn | Glatka krivulja kroz zadane točke; unosi mnogo stupnjeva slobode. |
| Središnja crta | Konstrukcijska linija koja najčešće služi za simetriju ili os rotacije. |
| Zaobljenje skice | Luk kojim se zamjenjuje oštri ugao između dvaju entiteta. |
| Rasporedna kružnica | Konstrukcijska kružnica po kojoj se raspoređuju provrti. |
Provjeri se
Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.
Pitanje 1 od 3
Koliko stupnjeva slobode unosi jedna linija u skici?
Linija ima po dvije koordinate za svaku krajnju točku, dakle četiri stupnja slobode.
Pitanje 2 od 3
Zašto je bolje nacrtati pravokutnik nego četiri zasebne linije?
Skupina pravokutnika unosi gotove relacije, pa je preostala sloboda bitno manja.
Pitanje 3 od 3
Konstrukcijska geometrija u skici:
Prikazuje se isprekidano, ne sudjeluje u obrisu, a može nositi kote i relacije.
Odgovoreno 0 od 3.