2D skiciranje

Što skica jest i čemu služi

Skica je ravninski crtež iz kojeg nastaje značajka. Sama po sebi nije tijelo i u modelu se ne vidi kao materijal, ali u njoj je zapisano sve što će tijelo poslije imati: oblik obrisa, mjere i odnosi među njima. Zato se u SolidWorksu kaže da je skica nositelj namjere oblikovanja — zapisa o tome što je u dijelu bitno, a što samo posljedica.

Na primjeru nosača ležaja P-12 to je lako vidjeti. Ploča je 120 × 80 mm i debela 12 mm. Duljina i širina pripadaju skici, jer se crtaju kao obris. Debljina ne pripada skici nego značajki izvlačenja, jer nastaje tek kada se obris povuče u prostor. Ista podjela vrijedi za sve: ono što se vidi u pogledu odozgo određuje skica, ono što se vidi sa strane određuje značajka.

Iz tablice slijedi praktično pravilo: prije nego što se počne crtati, treba znati što se u dijelu misli mijenjati. Mjera koja se očekuje da će se mijenjati mora postojati kao kota u skici ili kao parametar značajke. Mjera koja nigdje ne postoji kao broj mijenja se samo ponovnim crtanjem.

Izbor ravnine

Novi dio otvara se s trima osnovnim ravninama: prednjom, gornjom i desnom. Sve tri prolaze kroz ishodište i međusobno su okomite. Nisu ravnopravne u praksi: izbor ravnine određuje kako će dio stajati u prostoru, a time i kako će se ponašati kada se ubaci u sklop i kada se od njega napravi nacrt.

Uobičajeno pravilo kaže: crtajte na onoj ravnini na kojoj leži karakterističan presjek dijela, a dio postavite onako kako stoji u sklopu. Nosač ležaja P-12 u sklopu S-4 leži vodoravno, pa mu obris 120 × 80 mm pripada gornjoj ravnini, a izvlačenje ide prema gore. Kada bi se isti obris nacrtao na prednjoj ravnini, dio bi u sklopu stajao uspravno i svaki bi ga put trebalo zakretati.

Kasnije se skica može crtati i na plohi već izrađenog tijela. To je uobičajeno za provrte i izreze, ali ima cijenu: takva skica ovisi o plohi, pa nestane li ploha zbog izmjene ranije značajke, skica ostaje bez podloge i model se raspada. Osnovne ravnine ne nestaju nikada, pa su za prve i najvažnije skice uvijek sigurniji izbor.

Ulazak u skicu i izlazak iz nje

Skica se otvara odabirom ravnine i naredbom za skiciranje. Program tada prelazi u način rada skice: pogled se najčešće okrene okomito na ravninu, u gornjem desnom uglu grafičkog prozora pojavi se pokazatelj izlaska, a alatna traka ponudi entitete i relacije umjesto značajki. Prepoznati u kojem se načinu rada program nalazi važnije je nego što se čini, jer se velik dio početničkih pogrešaka svodi na pokušaj crtanja izvan skice ili na pokušaj izvlačenja dok je skica još otvorena.

Iz skice se izlazi potvrdom, ne odustajanjem. Potvrda zatvara skicu i zadržava nacrtano; odustajanje poništava ono što je u toj sjednici nacrtano. Ako se odmah nakon zatvaranja pokrene značajka izvlačenja, SolidWorks će sam uzeti posljednju skicu kao podlogu. Isto se postiže i obrnutim redoslijedom: prvo se pokrene izvlačenje, a program zatraži da se odabere skica.

Ishodište kao uporište

Ishodište je jedina točka skice koja se ne može pomaknuti. Zato je ono jedino pouzdano uporište: entitet vezan na ishodište ne može odlutati, a svaka mjera zadana od ishodišta ima jasno značenje. Skica u kojoj nijedan entitet nije vezan na ishodište može se kao cjelina povući mišem, i to je najčešći razlog zbog kojeg se model nakon izmjene pomakne u prostoru.

Kod nosača P-12 najprirodnije je ishodište staviti u središte ploče. Time obris postaje simetričan u dvama smjerovima, četiri provrta Ø9 raspoređena su simetrično na razmaku 96 × 56 mm, a središnji provrt Ø40 poklapa se s ishodištem. Da je ishodište postavljeno u ugao ploče, svaka bi izmjena vanjske mjere pomaknula sve provrte i tražila ispravak njihovih kota.

Odnos skice i značajke

Nakon izlaska iz skice i pokretanja izvlačenja, u stablu se pojavljuju dva zapisa: značajka i, uvučena ispod nje, skica iz koje je nastala. Taj odnos nije samo prikaz nego stvarna ovisnost. Dvoklikom na značajku otvara se popis njezinih mjera, a dvoklikom na skicu vraća se u crtež. Svaka izmjena u skici nakon obnavljanja modela mijenja i tijelo.

Skica može poslužiti i više puta, ali se u praksi izbjegava: ako ista skica nosi obris i provrte, izmjena za jednu svrhu neizbježno pokvari drugu. Zato vrijedi jednostavno pravilo koje se ponavlja kroz cijeli modul — jedna skica, jedna značajka. Nosač P-12 tako nastaje iz nekoliko kratkih skica umjesto iz jedne složene, i upravo se zbog toga poslije lako mijenja.

Ključni pojmovi

Provjeri se

Kratka provjera prije prelaska na sljedeću jedinicu. Odgovor se potvrđuje klikom, a obrazloženje se prikazuje odmah.