Model koji na zaslonu izgleda besprijekorno može biti nerezljiv. Ova jedinica prolazi devet grešaka koje se u mreži pojavljuju, pokazuje kako svaka izgleda u rezu, po čemu se prepoznaje i kojim se redoslijedom ispravlja — te koje greške nijedan alat za popravak ne može riješiti.
Program za rezanje na slojeve ne vidi tijelo. On presijeca model vodoravnom ravninom i na svakoj visini traži zatvorene krivulje. Za svaku krivulju mora znati gdje je unutra, a gdje van, jer prema tome zna gdje ide materijal, a gdje praznina. Sve što sprječava to razlikovanje jest greška, bez obzira na to izgleda li model na zaslonu ispravno.
Zahtjev se u struci opisuje trima svojstvima. Model mora biti vodonepropusan — ljuska bez rupa, pa presjek uvijek daje zatvorenu krivulju. Mora biti mnogostrukost (manifold) — svaki brid smije dijeliti točno dvije plohe, ni jednu ni tri. I mora imati dosljedne normale — sve okrenute prema van, jer normala je jedini podatak po kojem se zna koja je strana plohe vanjska.
Norma za zapis STL sve to pretpostavlja, ali ne provjerava. Datoteka je samo popis trokuta i ništa u njoj ne sprječava da trokuti budu okrenuti na krivu stranu, da ih negdje nedostaje ili da se preklapaju. Zato se greške i otkrivaju tek u programu za rezanje — ili, još gore, na dijelu.
| Što se vidi | Najčešći uzrok | Kada se primijeti |
|---|---|---|
| Dio je ispisan šupalj ili posve prazan | obrnute normale | u pregledu po slojevima |
| Sloj nedostaje ili je otvoren | rupa u ljusci | u pregledu po slojevima |
| Unutar dijela pojavljuje se stijenka | dva tijela koja se prožimaju | u pregledu po slojevima |
| Program javlja pogrešku i odbija rezati | nemnogostruki brid ili točka | pri učitavanju |
| Ploha je zrnata ili izlomljena | preklopljene i udvostručene plohe | na gotovu dijelu |
| Model je sitan kao zrno ili golem | kriva mjerna jedinica pri izvozu | pri učitavanju |
Prvi je korak zato uvijek isti: otvoriti pregled po slojevima i pogledati nekoliko visina. Većina se grešaka ondje vidi prije nego što se potroši i gram materijala.
Četiri najčešća slučaja prikazana su kao presjek na jednoj visini. Lijevo je ono što je u modelu, desno ono što program za rezanje iz toga razumije.
Odaberi slučaj.
Program za oblikovanje prikazuje plohe osvijetljene s obiju strana, pa se obrnuta normala ne primijeti. Rupa manja od zaslonskoga piksela isto je nevidljiva. Tek presjek ravninom — ono što radi program za rezanje — te razlike izvlači na vidjelo, jer mu je potrebna zatvorena krivulja, a ne lijepa slika.
Klikni grešku da vidiš kako nastaje, po čemu se prepoznaje i kako se ispravlja.
Devet grešaka nisu devet nepovezanih pojava. Sve se svode na tri pitanja: je li ljuska zatvorena, zna li se koja je strana vani i je li tijelo jedno. Tko na svaku grešku gleda kroz ta tri pitanja, prepoznat će i one koje u ovome popisu nisu.
Isti model prikazan u alatu za provjeru mreže, s obojenim mjestima grešaka: rupa, obrnuti trokuti i nemnogostruki brid, uz brojač koji ih navodi.
Rijetko ih napravi oblikovatelj namjerno. Gotovo sve nastaju na jednome od četiriju mjesta.
Spajanje, oduzimanje i presjek računaju se numerički, s konačnom točnošću. Kad se dvije plohe poklope gotovo, ali ne posve, rezultat zna imati prorez tanji od tisućinke milimetra ili dvije plohe na istome mjestu. Na zaslonu se ne vidi ništa; u mreži je to rupa ili udvostručena ploha. Zato se tijela koja se oduzimaju namjerno predubljuju — alat se produlji za koji desetak milimetara izvan materijala, da se plohe nigdje ne poklope.
Model dobiven trodimenzionalnim skeniranjem ili iz medicinske snimke nikada nije čist. Ima rupa ondje gdje uređaj nije vidio, ima preklopljenih ploha na spoju snimaka i ima šuma. Takav model uvijek prolazi korak čišćenja, a ne samo popravka.
Zapisi IGES i STEP prenose plohe, a ne tijelo. Pri uvozu program plohe pokušava sašiti u zatvorenu ljusku i, ako su rubovi izvan zadane tolerancije, ostavlja ih nesašivenima. Odatle modeli koji izgledaju cjelovito, a sastoje se od desetaka odvojenih ploha.
Pri pretvaranju ploha u trokute stvaraju se degenerirani trokuti — oni s površinom blizu nule, koji nastaju na vrlo uskim ili vrlo zakrivljenim mjestima. Preniska zadana točnost izvoza tu pojavu pojačava, pa je i prevelika ušteda na broju trokuta izvor grešaka.
Popravak se ne radi nasumice. Redoslijed je važan jer jedan zahvat često ukloni više grešaka, a krivim se redoslijedom stvaraju nove.
Klikni korak.
Ako postoji izvorni model — onaj u programu za oblikovanje, s poviješću zahvata — greška se uvijek ispravlja ondje, a mreža izvozi iznova. Popravak mreže mijenja trokute, a ne geometriju: dobiva se model koji se da rezati, ali više nije točno ono što je oblikovano. Popravak mreže je zadnje sredstvo, za slučajeve kad izvora nema.
| Gdje | Što nudi | Kada ga birati |
|---|---|---|
| Program za oblikovanje | provjera tijela, sašivanje ploha, ponovni izvoz s drugom točnošću | uvijek prvo, ako izvor postoji |
| Program za rezanje | samostalni popravak pri učitavanju, prikaz grešaka | za sitne rupe i obrnute trokute |
| Namjenski alat za mreže | zatvaranje rupa, uklanjanje odvojenih ljusaka, poravnanje normala, pojednostavnjenje | za modele iz snimke i za teže slučajeve |
| Mrežni servis za popravak | automatski popravak bez postavki | brzo rješenje; ne za povjerljive modele |
Samostalni popravak u programu za rezanje radi tiho i ne javlja uvijek što je promijenio. Za dio kojemu je mjera važna to nije dovoljno — ondje se provjerava izričito, alatom koji greške nabraja.
Sve dosad nabrojeno greške su mreže. Uz njih postoji drugi razred, teži, jer model prolazi svaku provjeru, uredno se reže i uredno ispisuje — a dio je pogrešan.
Ako dio u programu za rezanje izgleda krivo velik, mjerilo se provjerava jednom mjerom koja se zna. Upiši zadanu i izmjerenu mjeru pa pogledaj koji je činitelj u pitanju.
Ispravak nije u skaliranju u programu za rezanje, nego u ponovnome izvozu s ispravnom jedinicom. Skaliranje radi, ali se pri sljedećem izvozu greška vraća, a onaj tko datoteku dobije nema načina saznati da je mjerilo krivo.
Popravak je uvijek skuplji od izbjegavanja. Šest navika uklanja većinu grešaka prije nego što nastanu.
Greške u modelu nisu slučajnost nego posljedica toga kako mreža nastaje: iz ploha koje se sašivaju, iz logičkih operacija s konačnom točnošću i iz pretvorbe zakrivljene plohe u trokute. Tko zna da program za rezanje traži zatvorenu krivulju, dosljedne normale i jedno tijelo, prepoznat će grešku i prije nego što je alat nabroji.
Sljedeća jedinica ulazi u sam zapis: kako se zaobljena ploha pretvara u trokute, što se pritom gubi i kako se bira razlučivost koja je dovoljna, a da datoteka ne postane neupotrebljivo velika.
Odgovor se zaključava nakon prvoga klika, uz objašnjenje zašto je točan.